Tu’ua e Peretania o le Iuni a Europa: E isi se a’afiaga o Samoa?

02 July 2016, 12:00AM

Jonathan Sinclair

Hai Komesina o Peretania mo Samoa

E talitonu ua silamio le lalolagi ma Samoa, i le taunu’uga o le palota i lena vaiaso, lea ua finagalo ai tagata-nu’u Peretania, e tu’ua le Iuni a Europa. Atonu o lo’o tu’ufesilisili pea, “po’o a ni a’afiaga o a’u nei ma Peretania.

A o le a taumafai atu iai e tali lena fesili.

O le tu’ua e Peretania o le Iuni a Europa

O le mea muamua ma aupito taua – fua i nisi o fa’amatalaga ua fofoga iai fa’apea o le palota, ua na o se fautuaga – ua mama le suafa o le Ali’i Palemia, o David Cameron: ua fai le finagalo o tagata, ua ‘aumai le latou fa’ai’uga. E tu-matila ia Peretania ana tu ma aga fa’aTemokarasi ma o le fa’ai’uga a tagata-nu’u Peretania, ua atagia ai lea tulaga. 

E ao lava ona fa’amamafa atu, e leai ni suiga e vave fa’atopetopea i le taimi nei.  

O le fa’agasologa aloa’ia o le tu’ua o le Iuni a Europa, e lua tausaga e fa’atinoina ai, mai le aso e aloa’ia ai e Peretania le Vaega 50 o le Maliega a Iuni o Europa. Ua mae’a ona fa’amanino e le Palemia, o le a lafo atu i le Palemia e soso’o ai, e faia le tonu po’o afea e fa’atino ai lea tulaga – o le amataga la o le lua tausaga lea, e le i’uga o Setema, lea  e mae’a ai le taimi o Cameron i le tofi Palemia.     Vagana lava ua mae’a lelei feutaga’iga mo le o-‘ese, ona fa’atoa aloa’ia lea o ia suiga, a o le taimi nei, o lo’o avea pea Peretania ma sui o le Iuni a Europa pei lava o aia ma ta’utinoga a isi atunu’u ‘auai.

O lona uiga, o lo’o fa’aauau pea ona ‘auai Peretania i pisinisi masani a le Iuni o Europa ma tumau ai pea le fa’atinoina o ona tiute masani mo Samoa e ala i Fesoasoani Fa’aleAtina’e a Malo o Europa lea e lagolagoina tele ai le tamaoaiga lautele o Samoa. Atonu ua silafia, o le taimi nei, e silia i le 15 pasene le sao  Peretania i fesoasoani ia tauAtina’e a Malo Europa.   

So’otaga ma Samoa

E le iloa i le taimi nei, po’o a ni suiga o le a iai fesoasoani nei a Malo o Europa, pe a o-‘ese Peretania. Ae po’o le a lava le mea e tupu, o le a fa’aauau pea a matou so’otaga ma fesoasoani tauAtina’e mo Samoa i le lumana’i. Ua loa ia so’otaga ma taua tele ma o le a tumau pea mo auga-tupulaga i le lumana’i. O la matou lea ta’utinoga mo Samoa, o se atunu’u o le Taupulega, e matua anoanoa’i mata’upu e ‘au-‘au-fa’atasi ai mo le fausia o se fa’avae mautu ma manuia.  

O le avea ai o se pa’aga fa’ava-o-malo a le Taupulega, o le a fa’aauau ai pea ona tu’uina atu le lagolago mo: 

• Alamanuia ma Pisinisi. E fesoasoani atu i le toe fa’aleleia o le tamaoaiga ma le fa’aaogaina o Tekonolosi a Peretania, o ‘au’aunaga ma tomai fa’apitoa e si’itia ai tulaga tauTupe i se ‘auala taugofie ma saogalemu. O le a fesoasoani atu ina ia e ‘ausia tulafono ma tulaga maualuga fa’ava-o-malo, i le fa’atinoina o ‘auala malamalama e fo’ia ai faiga-pi’opi’o ina ia avea ai Samoa oa se tasi o maketi alualu i le lalolagi.   

• Faiga Fa’aTemokalasi ma Aia Tatau Fa’aleTagata: O le tatou galulue fa’atasi e fa’amautu talitonuga fa’aTemokalasi ma faiga-pulega lelei, e le gata i Samoa ae fa’apea fo’i le Pasefika i Saute. E le toe tau-fa’ailoa atu, o se malo e fa’atauaina ona tagata, o se atunu’u manuia lea. 

• Lou Saogalemu: E lagolagoina ‘auala mo le puipuia o fe’ese’esea’iga i le itulagi ma le tu’u-itiitia o a’afiaga ona o suiga o le tau i nofoaga aupito a’afia. O le a fa’aauau pea ona galulue fa’atasi ma a matou pa’aga ma uo fa’aVa-o-malo e fa’amautuina le saogalemu o le lalolagi, ia o-gatasi ai ma fa’ananauga a Malo ‘Aufa’atasi ma le Taupulega a Malo.  

O le avea o a’u nei ma sui-aloa’ia o Peretania, o le a fa’aauau ai pea, fa’atasi ma la’u vaega uma, ona galulue va-va-lalata ma Samoa; pe ala atu o se sui o le Vaega mo le Si’osi’omaga o le Pasefika (SPRE), o taumafaiga mo aia-tatau a tagata, o faigaPulega-lelei ma faiga fa’aTemokalasi, pe ala atu fo’i i polokalame tauAtina’e po’o polokalame fa’aleA’oa’oga e pei o le www.chevening.org (a o se polokalame vave mo tupulaga a’oa’oina e fia a’o’oga i Peretania – o se avanoa o le a tatala i nai masina e le o toe mamao). 

E manatu o lo’o tu’ufesili nisi o ‘outou i ni a’afiaga o fuafuaga ma ni tu’utu’uga tauFemalagaa’iga a Peretania ma Samoa fo’i, ona o le fa’ai’uga ua faia nei. ‘Ou te fa’amautu atu, e leai ni suiga e faia vave i le tulaga o tagata-nu’u Peretania o iai nei i isi Malo o Europa fa’apea fo’i tagata-nu’u Europa o lo’o nonofo i Peretania. E fa’apena fo’i ona leai o ni suiga e vave faia i tulaga tau-pemita mo’omia mo tagata-nu’u Samoa o lo’o fuafua e malaga, galulue pe a’o’oga fo’i i Peretania.    

Lagolago a Peretania mo Malo o Motu Laiti Tau Atia’e

O le Taupulega – lea e 53 ona sui e ‘auai fa’atasi i faiga fa’aTemokalasi ma usita’ia pulega fa’aleTulafono – ua fusia fa’atasi uma ai tatou i tulaga fa’aleUo ma aga fealoaloa’i.

O talitonuga fo’i ma mau-fa’avae a atunu’u uma o le Taupulega fa’apea ana pa’aga, e ‘ese mai ai tatou mai isi, e le naunau i faiga-fa’aTemokalasi, se lalolagi to’amalie ma mamaututu fa’apea se lumana’i manuia ma gafataulimaina. 

O fa’ananauga mo se lumana’i gafa-taulimaina ma mana’oga ua tatou taufai fa’atauaina, na fa’alauiloaina ai e le Palemia o Cameron i se fono a Ta’ita’i o Malo o le Taupulega i le tausaga talu ai, nisi o vaega o fuafuaga e lagolagoina ai le soifua fa’aauau o Malo o Motu o Laiti Tau Atia’e (SIDS). O le tasi o ia fuafuaga e aofia ai le se tupe e $5.6 miliona i le 2016, e fesoasoani ai i Atunu’u Laiti mo le fa’aleleia o tamaoaiga lautele.  O le fefa’asoaa’i o tomai ma silafia i le va’aia lelei ma le pulea o ogasami ma le lagolagoina atu o fuafuaga tauAtina’e e tali ai i fa’alavelave fa’aleNatura, o le fa’amalosia o fa’atinoga lelei mo le fa’asaoina ma le puipuia o puna’oa o le  gataifale, o fa’amoemoega ia mo Samoa ma isi Malo Laiti ina ia mafai ai ona fa’aPaleni le so’ona fa’aaogaina o puna’oa o le gataifale ma lona puipuiga, e fa’amautuina ai se  lumana’i manuia mo tupulaga lalovaoa. 

Tulaga o Peretania i le Lalolagi

Pei lava ona saunoa le Palemia, David Cameron, o Peretania, o se atunu’u e lelei tele mo fefa’ataua’iga. O se atunu’u e matua tatala atu i tua avanoa ina ia ‘auai uma le atunu’u aoao. O le a fa’aauau pea ona avea Peretania o se atunu’u e malosi lona leo i totonu o le li’o o le lalolagi. E le gata o le Taupulega a Malo, o matou fo’i o se sui o le Fono mo le Saogalemu a Malo ‘Aufa’atasi, sui o le Fa’alapotopotoga a Malo Europa mo le Saogalemu (NATO), sui o le Malo Malolosi (Tetele) o le Lalolagi (G7) ma o le sui o Malo Malolosi e 20 o le Lalolagi (G20). Na o Peretania lava le atunu’u i le lalolagi i le taimi nei, o lo’o fa’amalieina pea mana’oga a le NATO mo le fa’aaluina o le 2 pasene o tupe-maua, mo puipuiga, le .7pasene o a matou fuafuaga tau atina’e. O le a fa’aauau pea ona matou galulue fa’atasi ma uo ma pa’aga – e aofia ai ma Samoa, e fai se fofo i fa’afitauli o fa’amatauina ai le saogalemu o o tatou atunu’u uma ma fa’amatuina ai ni avanoa lelei mo se lumana’i manuia. 

Moni la o le a matou tu’ua le Iuni a Malo o Europa, o le a fulitua ai i Europa: o atunu’u o Malo o Europa, o o matou tua’oi, o a matou uo, o pa’aga ma o le a taumafai lava mo se so’otaga va-va-lalata ma latou e ala i fefa’ataua’iga, galulue fa’atasi ma le saogalemu talu ai, o le mea lea e lelei mo matou nei fa’apea latou uma. 

O le agaga maualuga o lenei tusitusiga, ia fa’amautuina atu ai, le leai o se suiga i le so’otaga va-va-lalata a Peretania ma Samoa. ‘Ou te talitonu, o le a fa’aauau pea ona tupu ma malosi ma atili fa’amautuina pea lea so’otaga i aso o muamua. 

A finagalo e fa’asoa mai so tou finagalo, finagalo malie, fa’ao’o mai i feso’ota’iga fa’anei-ona-po: Twitter @jwrsinclair.

02 July 2016, 12:00AM
Samoa Observer

Upgrade to Premium

Subscribe to
Samoa Observer Online

Enjoy unlimited access to all our articles on any device + free trial to e-Edition. You can cancel anytime.

>