O TAGATA FAGOTA TAFOLA MA TAGATA E SOSOLA ESE MAI VAA FOLAU MA LE AMATAGA O NOFOAGA E NONOFO AI TAGATA-

09 August 2016, 12:00AM

O le Fale Tapua’i lauiloa e igoa o le “Fale Tapua’i o Tagata Folau” poo le “Seamen’s Chapel”-ae o le isi ona igoa o le “Iron Church” na faavae i le 1849 ma e foliga mai o le ulua’i falesa lea na faatu i totonu o Apia.

O loo taua e Watters ae le o maua pe aumai fea faamatalaga i ni falesa se lua e foliga Europa le fausaga i Apia ina ua mavae le 1840, ua uma ona fau lelei i mea mai fafo ae ato i le ma’a, peitai, e le o maua isi faamaumauga.

O le Fale Tapua’i o Tagata Folau sa pulea e George Turner mai Malua- ina ua faagasegasea Mr & Mrs Mills i le 1956. O lenei Fale Tapua’i o se fale itiiti ua na o se fausaga lava e mafolafola le fale-aluga ae fau uma lava i le ‘apa ato fale -e faatutu i luga o se faavae na fau mai le namu.

Na aveese mai Mulivai i Apia i le 1860 ma toe fau i le va o le 1890 ma le 1895 -e avea ma falesa o le Lotu Papalagi o loo i ai nei. Talu mai lena taimi, o loo faaauau pea ona tuu ai se ta’iala mo le soifuaga faa-tapua’iga, a’oa’oga ma le aga-i-fanua mo tagata mai fafo ma ē asiasi mai i Apia.

O le fale aupito i leva lea sa i Malua, o le fale-ma’a fogafale-lua o le Ofisa Lomitusi lea na fau i le 1905. E soso’o ai ma le fesootaiga i le 1828, le amataga o galuega tau a’oa’oga ma galuega faa-ekalesia a le Ekalesia Uesiliana i le 1835-ina ua taunuu mai Rev. Peter Turner, ae peitai-na una’ia o ia ina ia toe tuumuli ese  i le 1839-ona o se faaiuga le lelei na fai i Lonetona- ina ia tuu le galuega ona o le faaaloalo i le L.M.S., faatasi ai ma le lelei o le galulue o ia Ekalesia e lua i ni atunuu eseese.

Ae ui o lea, na toe amata le galuega a le Ekalesia Uesiliane i Samoa  i le 1857 ina ua taunuu mai Faife’au o Rev. Martin Dyson ma Rev. George Brown i le 1860-i la’ua ia na una’ia aoaoga faa-faife’au ma faavaeina le Laumua o le Ekalesia i Lufilufi Upolu, pe tusa lea ma le 20 kilomita i sasa’e o Apia, ae mulimuli ane ai faavae le Kolisi Faafaife’au i Piula i le 1868.

O le fale laupapa o le ekalesia na fau i Lufilufi i le 1875-sa i ai lava i lona tulaga na ulua’i fausia ai, ma o se tasi lea o fale aupito i leva i Samoa.  O le toe taliu mai o le Ekalesia Uesiliane i Samoa nei i le vaai a le L.M.S.-ua matua soli pala ai lava le upu o le faatuatua ma e mafua mai- ona o le tu’inanau o Toga mo le malosi o le tulaga tau upufai ma fefaatauaiga i totonu o Samoa.

O lenei va o ekalesia atonu o le pogai lea o le vāvā-mamao o nofoaga o le Ekalesia Uesiliane -faatasi ai ma le tuai ona ulufale mai i Apia-lea ua pulea ai e le L.M.S. ae faatoa fau lona falesa i le 1900.

O lea falesa o le fale laupapa na faatu i le mea o loo i ai nei le Wesley Bookshop poo le Faletusi o le Metotisi. Sa i ai foi se fete’ena’iga matuia na tulai mai le va o le L.M.S. ma le Ekalesia Katoliko-ia e ou misionare malisi ia na taunuu mai i Apia- mai Wallis Island i le 1845- ma faavae lo latou nofoaga autu i Mulinuu.

E le gata i lea, na faatu e le Sosaiete Francaise de I’Odeanie se faleoloa e pa’ū tau i Mulinuu, ae lagolago i ai le ekalesia i le 1846. O lea faleoloa sa tauva ma faleoloa o kamupani Peretania ma Amerika.

O lenei gaoioiga na tupu ai le ita o le sui sooupu o le Konesulu Peretania o George Pritchard, o ia foi o se A’oa’o Fesoasoani o le L.M.S. lea na faatula’iese mai Tahiti e le Malo o Farane-ma sa aafia foi o ia i mea tau pisinisi i totonu o Apia i le faagasologa o le 1840.

O le ulua’i taumafaiga a le Malo o Farane ina ia auai i gaoioiga tau fefaatauaiga a Samoa- e le’i umi ni aso ae aafia i ni gaoioiga a tagata leaga i le 1847, ae mulimuli ane ai aafia i se afā fulifaŏ, ma o lea na tuua ai loa Samoa i le 1852.

Na tuua’ia misionare malisi e faapea o i latou o sui sooupu o le Malo o Farane, ma o loo taulamua i fefaatauaiga a Farane. O le ono aafia o Samoa i se faamata’u tau upufai a Farane- e le’i taunuu, ae sa faamanuiaina le Ekalesia Katoliko i lona maua o ni vaega-eleele tetele i Mulivai i le amataga o le 1850 mai le atalii o George Pritchard, ma fau ai loa i ma’a se falesa i le 1852.

O lenei falesa na fau e Felela o Bro-Jaques Peloux i le itu i sisofo o le Malumalu o loo i ai nei, ae na toe tuu i lalo i le 1893-ae faa-avanoa lea vaega mo le Apitaga o Pelepitelo-lea o loo i ai nei lava.

O ulua’i fale o misionare o loo ta’ua e faapea o nai suiga ia o le fausaga o fale o Peretania e igoa o “cottages” i le taimi o le Tupu Tama’itai o Vitolia. O ia fale e masani ona aofia ai ni potu se tolu, e tele ona faamalama, ae ato i le Lau Samoa-ona sa le faatauaina le tulaga i le Tau o Samoa.

O ia foi fale-e fau i le namu toe faasinasina i le namu- e tete’e atu ai i afā fulifaŏ, ae faaoga lava meaafale faa-Peretania ma laau Samoa, a’o pola ma isi lava totoga -e aumai fafo.

O nei ituaiga o fale sa vave ona matauina le le talafeagai ai, ma o lea na toe sui ai loa i fale  e lapopo’a atu, tele le avanoa ma poletito. Pau le fale o le fausaga muamua o loo i Apia- o le fale lea o le Ekalesia, e le taumate na fau i le faagasologa o taimi amata o le 1870.

09 August 2016, 12:00AM
Samoa Observer

Upgrade to Premium

Subscribe to
Samoa Observer Online

Enjoy unlimited access to all our articles on any device + free trial to e-Edition. You can cancel anytime.

>