Le-amana’ia Savai’i, ta’ua e le Tautua
Ripotia e Lanuola Tusani Tupufia
Fa’aliliu e Maiava
Na faitioina e le Faipule mai Salega, Afualo Dr. Wood Salele le tofia o sui fou e to’alua mo le Fono a Sui Tofia.
I le fonotaga ta’i-vaiaso a le Tautua ma tusitala i le aso ananafi, na matua le-fiafia ai Afualo ona o le le-amana’ia e le malo le tofia o se sui mai Savai’i mo le Fono a Sui Tofia.
Na ta’ua, o le mau-tau’ave lava lea a le malo, fai mai, o le mea e lelei mo Upolu e lelei fo’i mo Savai’i, a’o lea ua matua ato i fafo i le mata’upu lea ma tofiga ua faia.
O le finagalo o Afualo, sa tatau ona fa’asoa lelei tofiga nei i sui mai Savai’i ma Upolu.
Ae le o le tulaga lea pei ona iai le filifiliga o sui fou ia o Le Mamea Ropati Mualia ma Tuiloma Pule Lameko fa’apea le sui tuai o le Fono a Sui Tofia, o Tuimaleali’ifano Va’aleto’a Sualauvi II, o sui uma mai Upolu.
“O a’u nei e mai Pule e Ono (Savai’i) peita’i e na o latou lava mai Tumua lea ua filifilia,” o le fa’aaliga le-fiafia lea a Afualo.
O Pule e Ono ma Tumua o tulaga maualuluga ia o motu o Savai’i ma Upolu.
“E le o se malo na o Tumua – o le malo e iai uma Tumua ma Pule… E lagona fa’atasi le le-fiafia ma tagata uma o Savai’i talu ai, e na o le usi lava o le maimoa ma matamata-fua ae tafili-saunoa Tumua i mea uma.”
Na ta’ua e Afualo, o le lafo a le Palemia na tofia ai Le Mamea ma Tuiloma i le vaiaso talu ai, o le fa’ai’uga na faia e se tagata e to’atasi.
“O le mafuaga tonu lava lea na matou te’ena ai teuteuga i le Fa’avae mo le tofia o le Ao o le Malo,” o le fa’aaliga lea a Afualo.
“Talu ai, ua le faia e le Palemene le fa’ai’uga, a ua fai nei e le malo o lo’o iai i lea taimi le fa’ai’uga e fa’atutu ai sui e fai iai le palota.
“Peita’i o matou, le Itu Agai lava e tatau ona ‘aumai iai le avanoa e fa’atu atu ai se tasi. E ui lava e i’u ina te’ena, ae ua fa’afofoga le atunu’u o fa’aali so matou lagona.”
Ia Iuni 2014, na fa’ata’oto ai e le Palemia, Tuila’epa Sa’ilele Malielegaoi i le laulau-a-fono, se Tulafono tau-fa’aofi (numera 2) e suia ai le faiga e filifilia ai le Ao o le Malo.
Ua mae’a ona pasia nei o lea Tulafono Tau-Fa’aofi, o lona uiga, ua ‘ave’esea nei le avanoa o Sui Usufono uma o le Fono Faitulafono, e fa’atuina ai se tasi e avea ma Ao o le Malo.
Afualo added that the appointment of the Council of Deputies is a reflection of how future Heads of States will be appointed.
Peita’i, o le a fa’atuina e le malo o iai i lea taimi, se tasi e tofia e avea ma Ao o le Malo.
Na fa’ailoa mai fo’i e le Sui Faipule o Salega, e foliga mai o tofiga nei, o se taui o le umi ona avea ma faipule o le Vaega Fa’aupufai e Puipuia Aia a Tagata, le HRPP.
“Ae a fa’apefea la isi tagata sa tautua mo le atunu’u i isi ‘auala,” o le fesili le-fiafia lea a Afualo.
“Ua fai a latou tofiga e fua i mea ia, ae a fa’afefea la Pule e Ono?
“’Ou te manatu e le’i silasila mamao ma fetu’una’i le tofa i suiga ua latou faia nei i le Fa’avae ae maise o tulaga ma’ale’ale fa’apea.”
O le finagalo fo’i lea o le Ta’ita’i o le Itu Agai, Palusalue Fa’apo II.
“O tofiga nei e mo Tama a Aiga,” o le finau mai fo’i lea a Palusalue.
“E ui e le o matua ma’oti mai i le Fa’avae a-mea e na o Tama a Aiga e fitoi iai, ae le afaina lea. Aua ua silafia lava e tagata uma i latou e talafeagai iai e le pei o le mea lea ua tatou va’ai nei iai, so’o se Faipule lava ma tagata o o latou aiga e mafai ona filifilia i le taimi nei.”
Na fa’amalamalama fo’i e Palu, o suiga nei na faia e le HRPP, ua avea ai le vaega fa’aUpufai e pulea le malo, e fa’atutu ai na o a latou lava sui mo tofiga nei.
“E tatau lava ona ‘ave le fa’amuamua i a tatou Tama a Aiga. ‘Ou te matua le-talitonu lava na palota uma sui mai le itu lea na palota mo le suiga o le Fa’avae.”
Na fa’aopopo mai fo’i Palusalue, afai o le faiga lea o le a alu ai tofiga nei, sa tatau lava ona iai sa latou fa’atatau ia ‘Au’au Peniamina Leavaise’eta ma Le Tagaloa Pita mo tofiga nei ‘ae ‘aua le fa’aitu’au na o a latou faipule.
Na ioeina e le Sui Ta’ita’i o ‘A’e’au lea finagalo.
Saunoa le faipule Falealupo, e pau sui e tatau ona iai i le Fono a Sui Tofia, o Tuimaleali’ifano fa’apea le Ao o le Malo, Lana Afioga a Tui Atua, sa tatau ona mua’i fa’ailoa iai.
E fa’apea fo’i le mau a Le Tagaloa, e lagolagoina ai ‘A’e’au.
Na ta’ua, o tofiga nei e tatau ma talafeagai i Tama a Aiga.
“O latou o matai o matai uma,” o le fa’aaliga lea a Le Tagaloa.
“E leai lava se Samoa e le tau ia aiga maualuluga nei, Tama ma Aiga.
“O le fa’amuamua sa tatau lava ona ‘ave ia latou o lo’o umia suafa maualuluga nei pei o le Tui Atua, Gatoa’itele, Tui Atua, Tamasoali’i, Tagaloa, Tonumaipe’a, Malietoa ma Lilomaiava…aua o Ao o matai uma.”
I luma atu o Tuiloma ma Le Mamea ua tofia nei, sa filifilia muamua iai Faumuina Anapapa o le Sui o le Fono a Sui Tofia i le 2002. O le 1989, na tofia ai Mataia Visesio o Vaimoso o se tasi o le Fono o Sui Tofia.
O le Afioga a le Ao o le Malo o iai nei, Tui Atua Tupua Tamasese ‘Efi, sa avea fo’i ma sui o le Fono a Sui Tofia a’o le’i filifilia i le 2007, i le tofiga o iai nei.