Fesoasoani le Kolisi o Matata ‘Ese’ese i le fa’ato’ateleina o tagata-faigaluega

05 August 2016, 12:00AM

O lo’o fa’aauau pea ona tu’uina atu le lagolago a le Kolisi o Matata ‘Ese’ese a Ausetalia ma le Pasefika (APTC), mo tagata Samoa e ala i le faia o a’oa’oga i matata ‘ese’ese, o taligamalo ma tagata maimoa mai fafo, o le soifua maloloina fa’apea vaega ‘ese’ese i afio’aga ma alalafaga i tua.

E latalata i le 98 pasene o ali’i ma tama’ita’i Samoa e fa’au’u mai lea Kolisi, ua fa’ato’ateleina ai pea tagata faigaluega ona o le tele o a’oa’oga fa’apitoa, o tomai ma agava’a latou te maua ma galulue ai i le tele o falefaigaluega i le atunu’u, e pei ona maua i se Su’esu’ega o Falefaigaluega na fa’atino e le Kolisi i le 2015.

I le vaiaso nei, e silia i le 55 tamaiti-a’oga sa taua’aoina iai fa’ailoga a ‘Ausetalia i polokalame ‘ese’ese e iva, i le fa’au’uga a le Kolisi na faia i Apia.

O le Kolisi o Matata ‘Ese’ese a Ausetalia ma le Pasefika, o se poloketi tauAtina’e o lo’o fa’atupeina e le malo o Ausetalia, lea e a’oa’oina tomai ma avaga’a ‘ese’ese fa’apea fa’ailoga i le tele o galuega mo tagata faigaluega i totonu o Pasefika.

Talu mai lona fa’avaeina i le 2007, ua silia i le afe-luaselau fanau a Samoa ua fa’au’uina mai lea Kolisi, lea e aofia ai le 55 na fa’au’u talu ai nei. E to’afa tagata Fiti sa maua fo’i fa’ailoga i lenei fa’au’uga.  

O le Sui Palemia o Samoa, le Minisita o Puna’oa Fa’aleNatura ma le Si’osi’omaga, Fiame Naomi Mata’afa, sa avea ma lauga ‘autu o le fa’au’uga. 

“O le faiga lea o le fa’ateleina o nofoaga i totonu o le Pasefika e ofoina atu a’oa’oga a le APTC, ua mafai ai feoa’I o tatou tagata o le Pasefika i isi atunu’u, e le gata e ‘auai i polokalame fa’aleA’oa’oga a’o le iloa ai fo’i o isi atunu’u i le itulagi, ma fa’aleleia ai pea feso’ota’iga e le gata i totonu lava o le atunu’u ia, ae fa’apea fo’i le Itulagi ina ia mafai ai ona tatou fefa’asoaa’i ai taleni ma silafia na maua mai le APTC,” o lana fa’aaliga.

Sa fa’apea fo’i ona molimoli mai e le Hai Komesina o Ausetalia i Samoa nei, o Susan Langford i lana saunoaga, mo’omo’oga ma fa’amanuiaga mai le malo o ‘Ausetalia, mo le ‘Au-fa’au’u.

“E mo’omia le tu’u-atoa iai o lou loto ma le mafaufau ma galue punoua’i ina ia maua se fa’ailoga lelei, fa’atasi le lagolago ma le fa’amalosi’Au a faia’oga, o aiga ma uo,” o lana fa’aaliga lea.

“Ua ‘ou talitonu, o fa’ailoga ua outou maua mai le APTC i lenei aso, o le a atili fa’alauteleina ai avanoa mo ‘outou ma saga una’ia ai pea mo fa’amoemoega o tulimata’ia.”  

E 22 le aofa’i o tama’ita’i sa fa’au’uina ai. O isi e aofia ai le to’asefulu sa maua Tusipasi Lona IV i Galuega fa’aTalavou, lea na fa’atoa a’oa’oina i Samoa nei mo le ulua’i taimi, i le kuata mulimuli. 

Sa a’oa’oina ai tapenaga ma le fausia o faiga-fa’avae ma ta’iala, le tapenaina ma le fuafuaina o galuega ma fa’atinoga mo tupulaga laity.

O Isaia Sulusi – na fa’au’uina i le Tusipasi Lona III i le Palama, na fai ma sui o le ‘Au-fa’au’u e fa’afetaia le Kolisi, le Malo o Ausetalia fa’apea le Malo o Samoa, o fale-faigaluega sa galulue ai, ae maise o aiga ma uo sa lagolago atu i a latou taumafaiga.  

Sa fa’amalosi’au fo’i i le vasega fa’au’u i lona fa’apea atu: “O le aso lenei ua amata ai se laupepa fou i o tatou olaga. O le tusi, o lou ola a’o lou ola le tala, fa’amolemole, fai ia lelei.” 

E le’i mamao atu, na amataina ai le polokalame o le palama i le Kolisi ma sa fa’atinoina ai e le Asosi a Palama a Samoa se a’oa’oga e fa’amanatu ai ‘auala faigofie mo le tu’ufa’atasia o paipa mo konekarate-palama.

O lo’o iai fo’i se maliega fa’aPa’aga a le Kolisi o Matata ‘Esese ma le Iunivesete Aoao a Samoa (NUS) lea sa sainia i le tausaga nei. Na i-a fa’atasi fo’i le APTC ma le NUS mo se galuega fesoasoani mo le tatalaina aloa’ia o le faletalimalo fou o Taumeasina Island Resort, e ala i le a’oa’oina o le ‘aufaigaluega i le Fale’aiga o le Visions Restaurant a le APTC fa’apea galuega fa’atino i umukuka ma le tapenaina o taumafa. 

O le maliega lea ma le NUS ua matala ai avanoa mo le vaega fa’au’u i ‘Au’aunaga Tau Soifua Maloloina e toe fa’alautele ai lo latou iloa. E silia i le 15 le vaega fa’au’u a le APTC o lo’o sa’ilia nei fa’ailoga o le Tipiloma ma le Tikeri i polokalame ‘ese’ese a le Iunivesete o Samoa.

05 August 2016, 12:00AM
Samoa Observer

Upgrade to Premium

Subscribe to
Samoa Observer Online

Enjoy unlimited access to all our articles on any device + free trial to e-Edition. You can cancel anytime.

>