ALA O FEMALAGAIGA E ESE MAI VAA FOLAU

By Fuimaono Na’oia Faasavalu Touli F. Tupua 06 April 2016, 12:00AM

E ese mai vaa sa femalagaa’i ai  Samoa i aso anamua e pei o paopao, soatau, vaaalo ma alia; ia pe o le taumualua foi ma le amatasi e pei ona faamaumauina i le taimi o Papalagi.

A tatou tilotilo la i le Pese a Manu’a e faasino i le afuaga o fefaatauaiga sa faatino e ala i ia vaa, ona tatou toe manatua lea o le Vaa o Lua ma Ui i le taimi o Taema ma Tilafaiga poo Sina foi, aemaise ai o Vi ma Vo ma aso anamuā sa masani ai ona feausi ai tagata Samoa mai le tasi motu i le isi motu.

O ia fe’ausiga sa faaigoaina o ‘ausaga’ e pei ona ta’ua so’o i ‘ausaga i Tonga ma Fiti. Ae ui o lea, o le tele o lo tatou tilotilo i ia ‘ausaga e pei ona talitonuina e tagata Samoa, o le tele foi lea o lo tatou talitonu atonu o loo i ai lava se mea moni o i totonu o ia tala.

E pei lava ona masani ai, e le mafai ona avea lea itu ma mea tatou te talitonu ai -e leai ni vaa o tagata Samoa i aso anamua, ma o le pogai lea sa latou fe’ausi atu ai mai le tasi motu i le isi motu, ae peitai, tatou te talitonu o ulua’i tagata Polenesia na o mai i Samoa i vaa.

Ae peitai ou te talitonu o nisi tagata ua tau le maua ni avanoa e malaga ai i ni vaa Samoa i nei aso e pei ona sa masani ai anamua, lea sa latou faatuatuaina ai le sami e ui ina faateleina mataupu e mafua ai ona femalagaa’i -ona o isi fe’au ma tiute, e ala i le sola ese pe ona o le alofa faavalea e pei ona faaalia i tala e uiga ia Sina.

O ai na te le manatua le ‘Hero ma Leander? i le atu Polenesia, e i ai foi tala faapena a Niu Sila i le teine o Hinemoa lea na a’au i lana uo sa faananau i ai-o Tutanekai. O le tala ia Vi ma Vo o loo faaalia manino ai le popoto o ia tagata sa fe’ausi solo mai lea motu i lea motu.

Na o la togi se fuipopo i le sami ma feausi ai, ma e le gata ina maua ai le la mea’ai ma le vaiinu, ae sa avea foi ma o la taula e fe’ausi ma malolo ai. Fai mai le faamatalaga a Pickering i le taimi o le folauga a Wilkes i le 1839, sa masani ona feausi solo tamaitai ma popo ta’ilua mai Upolu i Savaii ma e tolu aso sa feausi ai ia tamaitai ma e taunuu ua matua vaivai lava.

E ui lava la i le tele o faamaumauga e uiga i tagata Polenesia, ae o le a ‘ou ta’ua na o lipoti a Turnbull (Malaga Faataamilo i le Lalolagi) i le 1806 mai Hawaii, lea na fe’ausi ai se tama’ita’i ma tauave i lona tua lana tane mo le tolusefulu itula ina ua tu’ia se vaatele sa malaga ai; sa ‘a’au pea lea tama’ita’i ma tauave lana tane se’ia taunuu manuia i le matafaga ma matapogia ai ona o le vaivai.

O le itu uiga ese o nei faamaumauga ona o tamaitai lava ia e ta’ua i nei fe’ausiga, ma ua latou faatino ai ni gaoioiga uiga ese i ia fe’ausiga.

Ou te talitonu o lea tulaga e afua mai i tulaga uiga ese o latou tino; e tino laiti ma malolosi ma e māmā i lo alii; e tutusa lelei le fausaga o latou tino ma le malosi o le suavai ma o isi taimi e maulalo ifo i lo le malosi o le suavai.

Ua masani o latou tino i galuega e faaaoga i ai le malosi mai lo latou talavou, ma e auai i faiga-siva ma taaloga, e ese tamaitai Samoa mai o latou uso Papalagi ona o latou loto finau ma le lotomau.

O le pogai lea e te le tuua’ia ai se tagata na asiasi mai i ia aso pe a fai mai e le fiafia i tamaita’i Samoa ona o lo latou masomasoa. O latou olaga tuputupu a’e ma o latou uiga faaalia e te maua ai se faamatalaga i lo latou tautiga ona ia malaga e ala i fe’ausiga.

O le mea moni e pei ona lipotia e Poukenivile ma La Perouse -o tagata Samoa sa faataamilomilo o latou paopao i o latou vaa i aso uma, e sili atu taimi latou te i ai i luga o le  sami i lo taimi latou te i ai i luga o latou paopao, ma a sa’e se paopao e pei ona masani ona tupu, e leai so latou popole i ai.

O le toatele lava o tagata folau sa latou lipotia ia tulaga, ae o a’u lava ia e tele avanoa ou te faamaonia ai le moni atoatoa o ia lipoti o mea na ‘ou vaaia, talu ai o le tausaga 1893 i le 1895, e sefulu-lua masina sa ‘ou nofo ai i luga o le vaa S.M.S. Bussard i le sami o  Samoa lea sa masani ona siomia ai le va’a e ia paopao, o le upu lea a se tasi o alii suesue.

O iinei foi, o i latou sa masani ona feoa’i solo  i le sami mo le tele o itula -o teine lava. Ina matou toe fo’i mai ma tagata o le atunuu i le 1898 mai Savaii, sa ‘ou molimauina se teine sa matou fetaia’i i gatai o Apolima- o aau atu mai se tasi vaa i lo matou vaa ma sa matou vaaia i gatai o Manono, e ui lava ina ua 1,000 mita le mamao o lo matou vaa mai lea motu.

Afai la e mafai ona faaopoopo i lea tulaga le tala o le Auomanū, lea na tu’ia ai le vaa o se uso e to’afa ma lo latou tuafafine ia na fe’ausi i Savaii, lea na malemo ai le tasi ma le isi o le uso ae na o le teine na taunuu i le matafaga ma le au, ona mafai lea ona talitonu i  se tasi, e le mafai ona natia le i ai o se mea moni o loo natia i nei tala uma lava -ma e le o se mea na te’i ua tupu le aafia ai na o tamaitai  i nei fe’ausiga.

Ae pei lava ona faasino pea nei malaga a tagata Samoa i Fiti, Tonga ma isi atumotu, e tatau la ona faapea se manatu -o vaatetele anamua e pei o soatau ma vaaalo atonu o vaa ia sa faaaoga, ma o se tasi lea o mataupu tatou te talanoaina pea, ma atonu o se taimi mulimuli ane na fausia ai ni vaa lapopo’a e pei ona faatino e tagata Tonga ma tagata Samoa, ma e foliga mai -o se fausaga e afua mai Fiti.

Ae mo folauga lava ia, o le tala ia Gaiuli ma Gaisina o loo faaalia ai e faapea o a la folauga, na faatino mo le matauina o fetu. O le itu muamua lava- e tolu lava fetu e felataa’i- lea e avea ma fetu e iloa ai itulagi. O fetu ia sa folau solo ai tagata Samoa mai anamua. Ia manuia tele le vaiaso Samoa)

By Fuimaono Na’oia Faasavalu Touli F. Tupua 06 April 2016, 12:00AM
Samoa Observer

Upgrade to Premium

Subscribe to
Samoa Observer Online

Enjoy unlimited access to all our articles on any device + free trial to e-Edition. You can cancel anytime.

>