Fa’asifo le Ola-toe-fuata’ina

By Pai Mulitalo Ale 06 June 2016, 12:00AM

Na matua tulaga-‘ese le silasila a le afe ma afe sa maimoaina fa’afiafiaga o le Sisigafu’a o lenei tausaga i le Malae Ta’alo i Tuana’imato, ina ua fa’ai’ui’u fa’afiafiaga a le Vaega o le Ola-toe-fuata’ina mai Tafa’igata, i le fa’atinoina lea o sa latou fa’ato’esega fa’alaua’itele mo le atunu’u, e ala i se ifoga.  

O se taimi fa’amomoiloto tele mo le ‘Au-vala’aulia fa’apea le atunu’u sa ‘auai, ina ua va’aia i latou o lo’o nofosala i le to’ese i Tafa’igata, a’o punonou e ifo ma fa’ato’ese mai fa’apea i le atunu’u aoao. 

Na ta’ua e le so’o-‘upu a le Vaega o Falepuipui ma ‘Au’aunaga Toefuata’ina a Samoa, le Susuga a Sagaga Galu Frost, ua latou fa’aaogaina le avanoa lea, e fa’ato’ese atu ai pagota uma, i le atunu’u aoao.

“Ua fa’amanu’alia finagalo o le atunu’u, e to’atele fo’i e le o fiafia ona o aga ma amioga a nisi o pagota ae maise ua ta’uvalea ma fa’aleagaina la latou ‘au’aunaga i le pulega ma le va’aia lelei o falepuipui,” o le fa’aaliga lea a Sagaga.

Na ta’ua, sa latou uia lava ala-o-mea e pei ona masani ai, se fa’atagana mai le Ali’i Komesina ae maise le Afioga a le Ali’i Minisita, mo se avanoa e fa’atinoina ai sa latou fa’ato’esega fa’alaua’itele i le atunu’u ae maise i latou sa a’afia ona o a latou fa’atinoga ma mea fo’i sa mafatia ai, ona o pagota.

“Ua ‘ou va’ai ua tele lava se suiga; ma ‘ou te tatalo, ia o’o-o’o ifo i loto, o mafaufau ma agaga o latou nei se agaga salamo ona o a latou fa’atinoga ma mea sa fai, ua tiga ai isi tagata o le atunu’u ona o latou,”

Na fesiligia Sagaga i ni finagalo fa’aalia o le atunu’u e uiga i fa’afiafiaga ma le ifoga a pagota, ae saunoa, e to’atele lava le mamalu o le atunu’u ua f’a’ao’o atu le agaga fa’afetai ma le agaga fiafia, ona o le mata’ina o fa’afiafiaga a le Vaega o le Olatoefuata’ina.

‘O se lagona fa’amomoiloto mo matou uma, le ‘Aufaigaluega talu ai, e leai se manatu o le a tali mai fa’apea le malo e pei ona va’aia i lea aso.

Na ta’ua fo’i e Sagaga, na matua o’otia lava lona loto ina ua afifio atu sui e to’alua o le palemene, e talia le ifoga a sui-aupito matutua o le Vaega a le Olatoefuata’ina.  

“O le tali mai a le atunu’u, lea na fa’aalia i lea lava aso, na iloa ai lava le talia aloa’ia o le ifoga sa fa’atino e le Olatoefuata’ina.” 

Na ta’ua fo’i, e 150 pagota sa iai i le ‘Aufa’afiafia fa’atasi ma nisi o leoleo ma ofisa sa ‘auai fa’atasi i le fa’afiafiaga o le fu’a.

O le toniga atoa sa fa’atupeina lava e tupe-teu a pagota mo vala’aulia fa’apenei ae maise lava pe a fa’afiafia ma ‘auai i mea-tetele fa’apea.

Na ta’ua fo’i, e silia i le tolu-afe tala ($3000.00) le seleni na latou maua mai le alofa ma le agalelei o le atunu’u i le taimi na fa’atino a latou fa’afiafiaga e ‘ese mai le tolu-afe tala ($3,000.00) o le siaki-tupe mai le malo.

O tupe uma ia, ua tonu i le pulega ma le ‘aufaigaluega o le fa’atino ai se aso fa’apitoa o ta’aloga mo pagota uma i le to’ese. 

O le avanoa lea e fa’ailoa atu ai ia latou uma, o lo’o manatua pea ma aloa’ia i latou e le atunu’u aoao, ma ia aoga mea ua tutupu i o latou olaga e toe fuata’ina ai le soifua i le lumana’i.

Na fa’afetaia e Sagaga le Komiti o le Sisigafu’a ona o le vala’aulia fa’apea sa tu’uina atu, ua maua ai le avanoa e fa’afiafia ai i le fa’amanatuina o le 54 Tausaga o le Tuto’atasi o Samoa.

E momoli fa’apitoa le fa’afetai i le Ao Mamalu o le Malo, le Afioga a Tui Atua Tupua Tamasese ‘Efi, le Afioga a le Ali’i Palemia, le Susuga a Tuila’epa Sa’ilele Malielegaoi ma Sui o le Palemene, ona o le talia fa’atamali’i o la latou ifoga. 

E le fa’agaloina fo’i le lagolago a le atunu’u aoao, i talosaga fai-fai-pea aua se suiga lelei mo latou ma e tatalo fo’i, ia avea le ifoga sa faia, o se a’oa’oga aoga mo latou o lo’o fa’aauau pea ona taumafai e soli le tulafono.

By Pai Mulitalo Ale 06 June 2016, 12:00AM
Samoa Observer

Upgrade to Premium

Subscribe to
Samoa Observer Online

Enjoy unlimited access to all our articles on any device + free trial to e-Edition. You can cancel anytime.

>