Faaleagaina ma lē aloa’ia lea nofoaga o le tala faasolopito
A faaleagaina se tasi o nofoaga e aupito i taua i le tala faasolopito o Samoa ma faatama’ia, ona e iloa lea –o loo i ai se mea ua matua sese lava.
E tusa ai ma le taua o le tuugamau o Robert Louis Stevenson atoa ma lona matua taua i le tala faasolpitp p Samoa faapea foi ma lona avea ma nofoaga taua tau tagata tafafao mai, e manatu se tasi o lona faatumauina o le a i mafaufau o tagata uma.
.Ae o le itu e ese ai, a mae’a se savaliga umi, e ese ai mai turisi o loo aoaoina se vaega ititi o le tala faasolopito mai le fe’au o loo i luga o lea laupapa, ona latou feagai lea ma ni ata tusitusi mataga.
“I le taimi muamua na ‘ou vaaia lea faiga faatautala, sa ‘ou matua ita lava,” o le faaaliga lea a se alii e savalia soo mauga, o Matthew Amituana’i i le Samoa Observer.”
“O se vaega lenei o le tala faasolopito; o se fasi eleele o le tala faasolopito ma ua faaleaga e tagata ma ua foliga mataga ai. O le vaaia o le faiga e le o iloa ai e nei tamaiti le taua o lenei eleele, e matua faatiga ula lava ia te a’u.
“A e tilotilo i luga o le laupapa, o loo i ai igoa- ma e foliga mai o se malaga a se a’oga-talu ai o loo tusia ai foi i luga le igoa o le a’oga.
“O le mea lea-e foliga mai na latou o mai i luga nei, ma le le iloa o le taua o le tuugamau ma latou faia ai loa lenei mea E toatele tagata e le popona i le taua o lea nofoaga.”
E le o fiafia foi Matthew i le mea moni e faapea o lenei mea o le a leaga ai le vaai ia Samoa-a turisi uma lava e asiasi mai.
“E le mafai ona ‘ou tautala mo turisi ave mafai ona ‘ou fai atu ma le mautinoa afai e te vaai i ai na o oe i le mea moni afai o oe o se turisi pe leai, o lenei mea e tatau ona e ita ai,” o lana faaaliga lea.
“ E te ono mafaufau ai e faapea e valelea tagata talu ai-e le o turisi na faaleagaina ia mea, ao tagata Samoa na faia. .
“Ua foliga ai Samoa o se atunuu o tagata faatautala; ua matua leaga ai le vaai ia Samoa. O nei tagata e le malamalama i le taua o lenei mea mo turisi.”
Ae o le a le mea tatou te mafai ona fai e fo’ia ai lea faafitauli mataga? O le vaifofo mo se taimi puupuu e faasino i faiga faatautala o loo tupu mai i luga o le laupapa-o le aumai lea o a’oga ina ia aofia ai-i le faamamaina,” o le faaaliga lea a Matthew.
”O loo i ai igoa o tagata ma se a’oga o loo i ai-o le mea lea e tatau ai ona latou toe fo’i mai e faamama nei mea. Aumai i latou ina ia auai i le faamamaina o lea nofoaga ona faatu lea o se faaaliga e faapea “Leai se Faatautala.’ “O le mea moni, sa ‘ou mana’o ou te sau i luma e faamama le laupapa, ae ou te le iloa pe o fea e faatau mai se vai e fo’ia ai-ae ua ‘ou faalogo o loo faatau i le S.S.A.B.”
E ese ai mai faiga faatautala uma, sa i ai foi le anoano o le otaota i lea nofoaga ma e leai se faailoga o se ‘apa lapisi.
“Na ‘ou vaaia le anoano o otaota i lea foi nofoaga,” o le faaaliga lea a Matthew.
“O loo i ai fagu pa’u i soo se nofoaga. Sa i ai se ‘apa lapisi iinei i se tasi taimi, ae ou te le iloa pe o fea ua alu i ai. Afai e o mai tagata i luga nei ma fagu vai-o lona uiga-e tatau ona latou toe fo’i ma ave ma tuu i totonu o se lapisi.
“Teu ia mama le nofoaga. E le tatau ona pei o lou fale poo lou aiga lea e mafai ona e faia ina ia manaia.”. O le fe’au a Matthew mo Samoa ia tausi ia mamā ma manaia lea nofoaga mo tagata uma ina ia fiafia ai. “O se fe’au e faapea ia tausi se mea e pei o lau lava mea,” o lana faaaliga lea. “E taua tele lenei nofoaga –o lea e te mana’omia ai tagata e o mai ma vaa i lea fasi vaega taua o le taloa faasolopito.
E taua tele le Turisi ia Samoa ma o se nofoaga lenei tau turisi-ma o lea tatou te manaomia ai turisi ina ia toe foi mai-i lena nofoaga.”