Samoa ne’i Galo - Talatu’u ma Tala o le Vavau a Samoa

10 March 2016, 12:00AM

E pei o se lamepa lotolotoi i le pogisa, ma o le a le-mate le susulu o lona malamalama e ofaga iai mafaufauga o tupulaga au i luma o Samoa

O nisi nei o Tala ua ‘oto mai le Tusi, Samoa Ne’i Galo (Volume 1) sa tu’ufa’atasia ma fa’amaumauina e le Matagaluega mo Tupulaga, Ta’aloga ma Aganu’u, ua ‘auina atu e lau Nusipepa, le Samoa Observer aua tupulaga ma le mamalu o le atunu’u e pei ona fa’ananau iai. O nei tala, o le a ‘auina atu i vaiaso ta’itasi. 

 

Analega: Taua o Nafanua

 

Upu Tomua:

Ua anamua ma tausaga i ona po o le vavau le faalogo i le igoa o le tama’ita’i o Nafanua i le atu Samoa. e tolu itu ua taua ai le tama’ita’i. Sa ia valoia se vaega o le Talafa’asolopito o Samoa na fa’apogai mai ia te ia. 

O ia o le atua o ta’ua, aua sa tutu’u iai savali ia te ia mai itu eseese o le atunuu. E matua talitonu Samoa, sa ia te ia se mana fa’asaualii, e le mafai e se tasi ona fa’amatala. O ia lava o le toa ta’uta’ua i taua ma na toilalo ai le faitau afe ma afe o tane o le atunuu. E ui ina soifua mai o ia i po o le Vavau, leai se tasi o toe soifua e o’o mai i nei ona po, o e na latou vaai ia te ia. O ia lava o le atua o taua. Le ala lea na ia maua ai ao maualuluga uma o Samoa, aua o le taui lea o le manumalo, pe a mavae taua na tapa’au ia te ia. 

O Analega, o le ana lea sa mau ai o ia. O gauta tonu o Falealupo sa pulea ai taua. Na sama ai le tama’ita’i i le lega i taimi o taua. O le manatu o nisi Tusitala, ai lava e foliga tutusa uiga o Nafanua ma le tasi toa tamaitai ta’uta’ua na soifua a’e i le Malo o Farani, o Joan of Arc lea. Sa le’i mau Nafanua i aso uma i Analega, ae na si’i lona maota i se vaega tu matafaga o le aai. O ia na mafua ai maota ma malaefono lauiloa, aemaise lava o Falealupo. 

I le e ui i taua na iloa ai lona mana faa-atua, a’o le taua lava na ia taitaia au a Aeaisisifo, e faatoilalo Aeaisasae. Nisi mea taua na pogai mai ia Nafanua, o mavaega, o matu’upalapala, o igoa o Maota ma Malaefono, aemaise upu logomalie i saunoaga ma fetalaiga. O le a auiliili e tusa ma le Ulutala. 

 

O le Tala:

“Ia sua le Tuli aua le Alii o Aiga”

Ua autupulaga le Tala ia Nafanua ma lona logologoa ona o mea na ia faia, ma ua tele lona aoga i le soifuaga o tagata o Samoa. O lo ua maea ona faaataata nisi itu lelei ma le taua e uiga i lenei tala, e pei ona faaalia i uluai faaupuga o le Mataupu. E tele upu taumavae mai anamua o loo teu fatu i loto o tagata o Samoa, le mavaega nai le Onetai, o le a fetaia’i i iu o gafa, o Saveasi’uleo lea ma Ulufanuasese’e. le mavaega nai le vasaloloa,  o le a fetaia’i si’utila ma ulula, o Taema lea ma Tilafaiga. Ao le mavaega a Nafanua ma lona tama o Saveasiuleo. A pa’ia le Pa o Foaluga, sua le tuli aua le ali’i o Aiga. 

Ua faauigaina e nisi le upu “Po o le Vavau” o aso o le ola fa’asaualii lea o tagata sa ta’uafoi aso o le mio. Sa maumausolo ma femioa’i tagata, aua sa le iloa se tulaga o le atia’e mautu o le olaga. Fai mai le mau a nisi, o le tele o Talatu’u e fa’afoliga o nit ala fa’afagono, ae le faapena le Tala ia Nafanua, aua na ola i lona tino tagata ma sa nofo i Falealupo. O Alao ma lona toalua o Taufaalematagi, o matua ia o Saveasiuleo ma Ulufanua. Sa nonofo i gauta o Falealupo po o gauta fo’i o Neiafu ma Tufutafoe. O Saveasiuleo i lona fanau mai, e ulu i tagata a’o le tino atoa o le pusi o le sami. 

E tatau ona i ai se gafa po’o se tala’aga mai anamua, po o le Vavau e tau ia Nafanua, a’o fea na soifua mai ai. Afai e eseese finagalo o le a le afaina lea. Na fai ava Masa le tagata Tufutafoe ia Potopoto ona i ai lea Taufaalematagi. 

Na faiava Alao ia Taufaalematagi ona i ai lea o Saveasiuleo ma Ulufanuasesee. 

O le fememea’i, fefe, ma le popole o Alao ma Taufaalematagi na lafoa’i ai le tama o Saveasiuleo i le sami ma le faamoemoe o le a oti ai, peitai, ua ola i le sami le tama aua o le pusi le tino atoa. Ua manatu nisi, o le pusi lenei ulu i tagata, o le sauali’i lava fua ina ua saua i ona lava uso ma fano uma ai. O Saupesepese, o le igoa lea o le ogaeleele tu matafaga o le nu’u o Falealupo faapea na nonofo muamua ai Alao ma Taufaalematagi. Talu ai ua le sao lava se pepe e fanaua e le ulugalii, o le ala lea na sosola ai aua ua uma ona ‘ai tamaiti pepe a le ulugalii e Saveasiuleo. 

Ua tu’ua Saupesepese e le ulugalii ae nonofo i gauta o le nu’u o Falelima i le mea e igoa o Alao, le mau lea a isi Tusitala, o isi taofi o gauta o Neiafu i le mea ua ta’ua o Tua’alao. E eseese foi tau i le igoa o le fafine, fai mai nisi Tusitala o Tuufaalematagi, ae atonu e le faapa fo’i o le tonu sao lea ua taua i nei tusitusiga le suafa o tama’ita’i Taufaalematagi. Pe se a le uiga ua mafua ai le igoa “Nafanua”.

Ua fanau Tilafaiga o le alualutoto, ona alu lea ua tanu ma nana i le fanua, po’o le laueleele i Pulotu, peitai ua tupu ae ai le tagata ma o le teine, faaigoa ai loa lea e le ulugalii o Nanailefanua, ua faapu’upu’u nei o Nafanua. Sa feagai le ola a’e o Nafanua i Pulotu ma aso o le nofo toilalo o nu’u o ona matua, o Falealupo atoa ai ma nu’u e tuaoi ai, sa ta’ua anamua o le Aeaisisifo, ma na matua pologa i le Aeaisasae po’o le itu Salega lea o le motu o Savaii. 

 

“Ua vavalo ma iite Nafanua”

E sili le oti i le taua nai lo le fa’atagataotauaina, upu ia e masani ai toa i aso o sauaga ma taua, e puipui ai o latou mamalu faavae ma e pele i loto. O le tasi tulafale o Falealupo o Tai’i le igoa, na a’e i le niu e vae i luga ae u i lalo lona ao po’o le ulu. O faiga ia o le faapologaina o tagata toilalo. Ua vaivai, ua le lava ona mapuea ai lea, talofa i le fefe ma le atuatuvale, a ua leai se e lavea’i. Ua lagona mai nei e Nafanua i Pulotu le mapu po’o le mapuea a le alii o Tai’i. Ua faatoa maua lea o le alagaupu, “ua logo i Pulotu le mapu a Tai’i”

Ua tupu a’e le alofa, ua misimisialofa le tamaitai itu sauali’i, ona ia logo lea o Saveasiuleo lona tama e uiga i lagona mamao o le i’uleo o le pologa o tagata o lona nu’u. Ua tapena au’upega, o laau ia po’o Anava tau o loo teu i le aufataitao, ua apoapoa’i le tama’ita’i e lona tama ma ia faapea. O le Ulimasao lea, e faafoeina ma tapasaina lau malaga. O le Faauliulito lea, e fasi ai le fili ia toilalo. O le Tafesilafai lea, e te tau ma vaai ail au itutaua nei ola i fale lau laau ma fano ai le au o le a feagai ma le fili. A to ma ni manu le taua, o le a e faaolioli i lou Malo i le Faamategatau. O toe upu la na ia fai ma a la mavaega, Nafanua ma Saveasiuleo – “Nafanua, afai e te pa’ia le Pa i Foaluga, ina sua le tuli aua le alii o Aiga. Ia e folau ia ma le manuia,” o upu faamavae ia a Saveasiuleo ma ua folau ese le tama’ita’i agai ane i le taulaga o loo faamoemoeina. Nisi mau e lua laau, e tolu nisi taofi ma le foe o le Ulimasao, fa ai lea. 

O le talitonuga o le mamalu i tamalii ma failauga o le nu’u lava o Falealupo, na taunuu i le pito i sisifo o Falealupo e lata i le Fafa o Sauali’i i le ogaeleele ua igoa o Taliifiti. O le tueleele o le tamaitai i le mea ua ta’ua nei ua o se ugapepe i le vaivai, ona taoto ifo lea i le matafaga oneone ma ona la’ei susu i le vasaloloa. Ae ofo le taofi ona ua tautonu le auvasa i le mea na faamoemoe i ai. Ia, e le taumate e manomano ni saualii na folau ane ma Nafanua ina le sese i se isi vaega o le motu. 

 

‘O le a afuafua le pulega o le Taua’

O le manava ane o Matuna ma Matuna le ulugalii Falealupo mai la laua galuega i lo la maumaga, na tau atu ai le la vaai i se tagata i le matafaga. Ua la fafagu, ona nofo a’e lea i luga le tautai o le vasa ma ua latou o ane i le fale o le ulugalii. O le tu ma aga faasamoa, a ulufale se tasi i sou fale ona fa’afeiloa’i muamua fa’aaloalo lea i upu e masani. Talofa, ua e susu mai, o upu ia a le ulugalii. Ua ta’ua nei Matuna ma Matuna, le tane ma le fafine o matua fai o Nafanua. Ua talileleia le malaga ma feofoofoa’i ma ua iloa nei e le ulugalii le tagata lea o loo latou faatasi atoa ma le pogai o le malaga. A’o le’i taena’i malama o le tasi aso, ona faatonu lea e Nafanua ona matua fai, ia oulua o e manu ua logo le nu’u, ia nofo sauna tagata uma o le a laga le toilalo. O a taeao po lava o le a osofa’i le fili, ia tulia ma faaumatia. 

Poo fea ni tagata o le a tauina le taua, o mafaufauga ia o Matuna ma Matuna, ae na iu lava ina fesili i le tama’ita’i. O le tali e faapea: E tupu ‘aufanua, o lelefua, o se, ma isi manu faapena, o le a tau mo tatou. 

O le molimau e tusa ma uputu’u, na enaena atoa le laueleele i le itu a Nafanua, aua fo’i o sauali’i uma ia mai Pulotu ua liu manu e pei ona ta’ua i luga. O le toe upu apoapoai a le tama’ita’i i ona matua, ia ‘aua lava nei o tatou sopo ala, tau oulua i lo oulua ituala, o a’u fo’i i la’u ituala. “Aua le tulia le fili ma sopo ala nei ola i fale laau o le Taua”.

O auupega, ua na  o laau lava ua teuteuina manaia i le vaai, ae peitai, o loo ulutino ia laau e sauali’i. Pe tau lava ina si’i a’e i luga ma faafua se sasau poo le ta, ae fano ai tagata e toatele. E matua matautia lava. O le galuega na fai e lelefua ma se, o le ‘aina lea o tagata, tatui mata seia uma le ola. A’o le’i taitai ona ao, ua pa le alaga a le fili, “O le taua, tau ma le malosi”. Ua le auga le alu le tuli a nisi ma tiliola i le matautia o Nafanua ma ana a’u. Ua tuanai Falealupo ma Neiafu a ua tafetoto le ala i le fasi ua tetele.

 


10 March 2016, 12:00AM
Samoa Observer

Upgrade to Premium

Subscribe to
Samoa Observer Online

Enjoy unlimited access to all our articles on any device + free trial to e-Edition. You can cancel anytime.

>