O TAUPOU O NUU MA O LATOU SUAFA.

By Fuimaono Na’oia Faasavalu Touli F. Tupua 10 April 2016, 12:00AM

O nuu uma lava e manaomia se tulaga aloa’ia- e tatau ona i ai so latou Alii; ma o le tulaga o lona aiga e faavae ai foi lona tulaga aloa’ia. O lea foi tulaga aloa’ia e faalagolago i le telē o lona aiga ma le toatele o matai o lona aiga o loo nofoia se nuu. 

E le afaina le telē o sea nuu poo le toatele o ona aiga o taape i totonu o sea nuu. 

E tauivi ia alii ta’itasi uma e saili i totonu o latou aiga, poo i totonu o lana fanau tama se tagata lelei la te soso’o pe a mavae o ia, na te tauaveina le suafa o lona aiga. 

I le faagasologa atoa o le soifua o sea matai, o lona atalii ua na filifilia, lea ua na faaigoa o le ‘Manaia, ’e leai sona igoa faapitoa, ma e ui lava ina seāseā ona fai mai se tasi o le igoa o le ‘manaia’ o le ‘Aloafi’ poo le igoa lea e faasino ia Malietoa Laupepa, ae ua na o se igoa lava, ona fai mai le tala- a’o avea o ia ma Manaia, o le suafa foi lea sa lauiloa ai lea Alii; ma o manaia uma lava e tele o latou igoa. Ae le faapena la le faiga o alo tama’itai pele o Alii. 

O lona lava tofi i le tele o itu -o ia o le ‘taupou o le nuu’; ma o le faagasologa atoa o tausaga o lona olaga faa-taupou -o le nuu lava e a’oa’oina ai o ia i ona tiute -e pei o le paluina o le ‘ava. 

O le faaaloalogia ma le loto alofa- e faavae ai le filifiliga o se Taupou. 

E tausi o ia ma faapelepele a’o itiiti lava, ma e a’oa’o i ai amio lelei ma le tausaafia e pei o le Tupu Tamaitai Talavou o Holani, lea sa fai ma pele a lea Malo atoa i le nofoaiga a lona Tama. 

O le Taupou e ave i ai taumafa e sili ona lelei, e auai i talanoaga a tamaitai i lo latou Fale Lalaga; ma le tapenaina o u’ā mo le faiga o le siapo; ae le masani ai ona tuuina i ai ni galuega mamafa; poo le alu e sala mai tau o le umu poo le alu e fualau e su’i ai lau o le fale; poo le aoina mai o pule e su’i ai ‘ula, fugafuga, sisi ma isi lava figota uma e maua i luga o le matafaga.

O le pogai lea e lē uliuli ai tino o Taupou e pei o tino o isi tamaitai; ma o le pogai lea e faaigoa ai ia Sina (pa’epa’e) ia Taupou iloga- ona o le momosi o latou tino. 

O le pogai lea e pei e veloveta ai lanu o latou tino, ona o le lelei ona teuteu ma u’u i fagu manogi e fai faapitoa e olomatutua mo ia. 

O soo se taimi lava e aga atu ai i le vaitaele, poo le aoina mai o fualaau manogi mai le vao; e asiasi i ana uo ma ona aiga i taimi uma; ma e malaga faatasi o ia ma tama’ita’i matutua poo ona (soa-fafine) e leoleo ma vaai lelei o ia -ma le tausisia o lona tulaga faa-taupou. E faatupu ia uumi lona foga a’o itiiti, ae sele pupuu pe a faasolo ina matua. 

Ona amata loa lea ona tulai mai e avea ma taitai o tamaitai talavou i totonu o lona nuu; ma ua avea ma Sa’o-aualuma poo le Taupou o lona nuu. 

O Taupou lauiloa la nei o Aiga Tetele o Samoa:-Tuiaana o So’oa’emalelagi; Tuiatua o Sefaatauemaga; Satuala i Aana-Fuatino; Satuala i Savaii-Falenaoti; Malietoa-To’oa; Tonumaipea-Tilomai; Toleafoa-o Tofuipupu;

Asiata, Samoeleoi (Satupa’itea)-o Le Valasi; Salevalasi (Lotofaga)-Tuitogama’atoe; Tuimalealiifano-o Letelemalanuola; Su’a-o Aliitasi; Afamasaga-o Punipuao; Leutele (Falefa)-o Fenunuivao; Alai’asa-o Pafuti; Mataafa-o Pafuti;

Sagapolutele-oTeuialilo; Asomua-o Tapusalaia ma Talaepa; Faumuina (Faleata)-o Letesesa; Mata’utia-o Talaleomalie; Seiuli (Faleata) o Vevesimalo; Muagututi’a-o Seutatia; Tagaloa-o Iliganoa; Lilomaiava-o Samala’ulu; Tuimanu’a-o Samalaulu.

AUALUMA:- Fasitoo-uta- o le Manutoga; Falefa-o le Fua’ō (Togo’ula); Falealili-o le Laga’ali; Safata-o Satali; Palauli-o le Laifogi; Matautu-o le Talaulelō; Amaile-o le Pani’ula; Fale’ula-o le Mati’ula; Satupaitea-o le Tipa’ula; Siumu-o le Tuga’ula; Pu’apu’a-o le Fala’ula; Asau-o le Gata’ula; Faleasi’u – o le Ise’ula; Sasina-o le Gau’ula; Sala’ilua-o le Apialua

By Fuimaono Na’oia Faasavalu Touli F. Tupua 10 April 2016, 12:00AM
Samoa Observer

Upgrade to Premium

Subscribe to
Samoa Observer Online

Enjoy unlimited access to all our articles on any device + free trial to e-Edition. You can cancel anytime.

>