LAUGA - “E le uma le alofa”

By Rev. Petaia Setu 13 August 2017, 12:00AM

(Luka.15:20-32)


E iai lava le ’ote a si o’u tinā ia te a’u, i soo se nuu sa galulue ai i le galuega faafaifeau ou te manatua pea. “Sōle e, ua uma ona ou fai atu ia te oe e faaeteete i le mea lenā o le fai uō ’e! I, o lea lava e pese pese atu, ’a uō le gaoi ma le lē gaoi, e i’u a ina gaoi, uā ’e iloa?”

E le mana’o tinā ou te pipii i ni tamaiti e faapenā o latou olaga i lā aso. Ou te le iloa, poo le mea lea ua ta’ua o le alofa faavalea, pe ā! Ia tailo! A o le mea e tasi ua ou mautinoa, o le mea lea e ta’u o le alofa faa mătua. Nei, ua ou mătua, ma ou malamalama, o sea ituaiga alofa faa mătua, e sa’o ai le pese sa ou faalogo ai i le leitiō. ‘e leai, ua toso le matou pa’ Ua tatou āti le tuaoi o le alofa! Ua tatou tuu iai  le piliota. A o le Atua, e tupu pea le Atua ia. E le uma lona alofa. E le liu, e oo i le faavavau.

O le alofa tunoa o le Atua, o le alofa e faavae i le leai o se mea. E saa fua. E foaiina fua lava. E maua fua e tagata uma (Isa.55:1). Auā foi o le uiga ofoofogia ma le natura paia lea o le Atua (I Ioa.4:6). E faateletelegese lona to’asā, ae tupu tele lava pea lona alofa. 

O le uii, o foliga ia o le tagata ulavale e faumālo i lona lava olaga faapito. Ua manatu a’e lava ia o ia e poto; e maualuga i tagata uma. Ua fia pule malosi, ua masofa ai le fa i le va tapuia ma le tamā. E le faalogo i se mătua. E mitavale i mea faitele a le aiga, nuu, ekalesia, mālo. E faasausili i ona manatu ma ana upu (f.12).

E le faaaloalo ma lē mafaufau. E taataaloa le olaga, e le manatu i se aiga. Se i vaai pe le o oe le isi uii o loo oti ai i le ma’i lea! Pe le o oi le aiga poo le nuu ia te oe! Vaai pe e te le o faataugāina mea totino ma mea faitele a le malo poo le ekalesia! Poo e iloa le pologa o lou toalua ma le mafatia o si au fanau! O se olaga ua tumu i le faavalevalea sea ituaiga olaga.

E le alofa. E le lagonaina le lāina ma le susū faasoloatoa o le tamā ma le tinā mai le taeao i le goto o le la! Ae mea manū le alofa tunoa! Le alofa ua iai le onosai ma le faapalepale. Ua iai le loto faamagalo ma le lagona faagalo. Ua iai le filemu ma le agamalū! Ua āuāu i le ola, auā e le uma le alofa! Ae le faasesēina le fuaitau faa Peretania. “E leai se tagata e tu faamauga! Ioe, e mălili lava! Uā nei? Ua tago atu i le taga ua masae pu e pei o le upu a le isi loomakua.

Samoa, poo  fea lava e te faa ūa mălo ma faama’a’a ane ai, o loo fofola mai lava aao alofa o Tamā, na te fia sii ma faafuata ia te oe i lona fatafata. E le manaomia e tamā ona totogi atu ni mea na e faamaumau. E le o fia silasila mai i ni ā ma ni ā o luuluu  atu i ou lima. E le faapelea i ni teutusi poo ni toga. Na o oe lava. Le ‘oe ua salamō ma ua lagona, le toe fo’i i le Atua ina ia toe maua lou ola.

Ae e te silafia la Samoa, o ’i tonu lava, o lo o tapu ai e tusiupu ma le au faresaio ona sopoloa le alofa i le tagata agasala. E faapena o tatou vaivaiga faa tagata lotu. Tatou te inoino ma tala va i ē ua ta’uleagaina; ia i latou ua maua i ma’i leaga o le tino, mafaufau ma le agaga. Ua le fia pupula i le tagata gaoi, i le fasioti tagata, i le ula mariuana, ma soo se tagata amioleaga! Ua e fia ‘ino’ino. Ua tausi ou mamalu. Ua e faatuāoia le alofa faaola o le Atua. O le upu a Iesu i faifeau Iutaia, “ Ō e a’oa’o poo le a le uiga o le upu lea – ‘ou te loto i le alofa….” Ioe, o le fomai mo le ma’i. E le i sau Iesu mo e ua amiotonu , a o e faaletonu (Mata.9:12-13). O tatou e mapo lotu, ae tumu i le au faaletonu. E faamamafi le upu folafola ae tausolomua i le lē alofa. E foliga mai e alofa upu, ae o loo oi ma oono ai le ekalesia ma le atunuu.

A ’e le faia, o ai la e faia? O le poloaiga sili, “ alofa i le Atua, alofa foi i le tuaoi faapei o oe lava ia te oe” (Mata.22:37-39) Vaganā ua e fo’i i le Atua, ona faato’ā e lagonaina lea o lona alofa fua. Uso e, o lou fouvale ma lo’u fai manatu, e le punitia ai le alofa faaola o lo tatou tamā ia te oe ma a’u. E tautala ana taga, o ana gaoioiga, o  galuega ma lelei uma ua ia tapena. O lana vaai mamao i aso uma, o lana momo’e, o le fusi, o le sogi; pe le o le alofa ea lea faa-tamā? (f.20). Ua faananati i le ofu e sili ona lelei (o mamalu ia o le lagi). O le mama, o le feagaiga o le alofa tunoa. O seevae, o le suli moni o le malo o le Atua. Pe le o le mimita lea faa-toeaina (faa-tamā)? O le aso e pepese ai le au paia uma ma olioli, a o se aso faanoanoa i le tamai povi. E sisiva ma tatā ai laaupese o kitara ma topa, o faailo e le uma le alofa.

Silasila oe Samoa i le tausi aiga lelei o lenei tamā. O lona alofa e le i faapito e pei o lagona o le uso matua  (f.29:30) O le tala, e le i mafai ona ulufale le uso matua, ua ita. A o le tamā ua tumu i le alofa, ua alu atu ia i fafo e faaōleōle ma faamafanafana le atalii ina ia malamalama lona loto. O le tama le la e laitiiti. Na alu ma lana ’oa, ua foi mai ma le fuāmoa. A o oe atalii, o loo ta fesaga’i ma nonofo pea i aso uma. O mea uma ua iinei i lo tatou aiga, o mea a oe.

Samoa e, e le ese le loto o le uso matua ma loto o le au tusiupu ma le au faresaio. E vase tutusa lelei. E maitau mea. E alofa taofi! E le tatau ona pe ai le povi! E ta’a. E maumau alofa! E amioleaga, ae ave iai le mama? O le a lau oe fua faa-tamā? O fealofani oulua ma tinā? O mafai ona e tausia ma faaleleia lou aiga? O ’e maua le alofa faamagalo e toe fausia ai le olaga o fanau? E mafai faapefea ona pepese agelu i le lagi, pe afai e le salamō tatou ma lē maua se ola fealofani?

E fai oe ma suli o le malo e faavavau, pe afai o lou alofa, o le alofa e fuapau? Faalogo i le tamā e moni lona alofa, “Ua tatau ona tatou fiafia ma olioli, auā o lou uso lena e le o se isi, o lou uso, na oti, na le iloa; a ua toe ola mai; ua toe maua.” (f.32) Faafetai i le Atua o loo tatou ola ma fesaga’i pea i aso uma. Faafetai o loo e fiafia ma tatou saoloto. A o si ou uso, si ou tamā, tinā, fanau o loo i le falemai; o loo i le falepuipui; o loo i le nofoaga o tagata matutua; o loo i le Toomaga o tagata Puapuagatia, ia oo iai le alofa e le uma. A o fanau o loo aumau i aiga ese ma atunuu mamao ona o aoga ma galuega, ia tupu pea lava pea le alofa o lo tatou Tamā i a i latou uma. A o i latou o fegai ma faafitauli eseese o le olaga nei, ia faasaoloto ma faamanuia e le alofa fai fai pea o le Atua.

Samoa pele e, o nei a’oa’oga taūa ua faamauina e Luka, o le tali atu lea i le muimui o le au failotu ma le au fai tulafono  a Iutaia, ona o le amanaia ma le talileleia e Iesu o ē agasala. O le vaega lua lea o le tulafono faaauro a lo tatou Alii – alofa i le tuaoi. O lou tuaoi o le tagata agasala. O le tagata ma’i. O le tagata ua mafatia i le tino, i le mafaufau, i le agaga. O le tagata ua leiloa; ua fesea’i i le lalolagi pogisa. A o le taūa, e le punitia faitotoa o le lagi, auā o loo faatali mai pea lo tatou tamā mo oe ma a’u. O le tamā onosai, e faapalepale. Na te faamagalo i o tatou leaga uma lava. Na te tatala pea faitotoa, ina ia tatou foi atu i le ola. Auā o le Atua, o le alofa lava ia. O ananafi, o le aso, e oo i le faavavau, e le uma le alofa!

 

Amene

7737063/7783782

 


By Rev. Petaia Setu 13 August 2017, 12:00AM
Samoa Observer

Upgrade to Premium

Subscribe to
Samoa Observer Online

Enjoy unlimited access to all our articles on any device + free trial to e-Edition. You can cancel anytime.

>