Ua mo’omia ni faiga-malamalama

14 January 2016, 12:00AM

Ripotia e Tusitala o le Samoa Observer

Fa’aliliu e Maiava

 

Ua pipi’i atu le Fa’atonu o A’oga a le Ekalesia Katoliko, A’e’au Chris Hazelman e lagolagoina le mau a le tele o matua, o lo’o una’ia ai le Matagaluega o A’oga, Ta’aloga ma Aganu’u, ina ia faia o ni faiga-malamalama ma tu’u-sa’o mai fa’amatalaga e malamalama ai le atunu’u.

E mafua nei vesiga, ona e le o maua lava e le Matagaluega se tali, i le pa’u-maulalo o su’ega o le SSLC o le 2014 i le mata’upu o le Matematika (numera), lea na ta’ua e ‘A’e’au, tusa o le 40 fesili o le pepa-su’ega talu ai nei o le Matematika, o le “Maualuga lea mo le Tausaga 13.”  

 “E matua le-talia lava lea tulaga,” o lana saunoaga lea i le Samoa Observer. “O le matafaioi lea a le Matagaluega o A’oga, ia mautinoa, o tutusa ma sa’o le faiga o tamaiti-a’oga uma.  Lea ua fa’amaonia i tausaga e lua talu ai, e le’i mae’a le latou galuega lea, lea e finau malosi ai nisi i le talanoaina o le mata’upu lea (le Matematika).”

E fa’aalia le finagalo o A’e’au a’o talia fa’ai’uga o su’ega o le tausaga talu ai. E le’I mafai ona maua o se fa’aaliga mai le Matagaluega o A’oga ananafi.

Ae ua matua popole A’e’au, o ia fo’i o le Ta’ita’ifono o le Iunivesete Aoao a Samoa. 

 “O lo’u popolega tele lava - pe afai e sa’o o’u masalosaloga e ono to’atele e le pasi le mata’upu o le matematika – o le a le toe manana’o tamaiti e ‘ave le mata’upu lea,” o lana fa’aaliga lea. “I le 1966 ina ua fa’atoa aofia le Gagana Samoa i mata’upu o le Su’ega o le PSSC, na matua to’atele tamaiti o le tatou atunu’u na latou avea. A ina ua maua mai i’uga o su’ega e matua maualuga le numera o tamaiti e le pasi ma toe fa’apena fo’i i le 1997, ma le 1998, e o’o atu i le 1999, ua le-to’atele ni tamaiti na manana’o e ‘ave le mata’upu lea ona o le fefefe ne’i le-pasi.

  “E le-valea tamaiti-a’oga, e le-taitai manana’o e su’e i se mata’upu e iloa e la’ititi se avanoa e pasi ai. O le tulaga lea e foliga e ulagia ai le malo ona o le taumafai malosi e una’i mata’upu ia o le fa’aSaienisi ma le Numera i fanau-a’oga.

   “Mo le aga’i i luma, e tatau i le Matagaluega o A’oga ona fai o faiga malamalama ma fa’amalamalama mai tulaga ia, pei o le filifiliga o tagata e faia ma fuafuaina su’ega, ia siakia lelei pepa-su’ega-fa’ata’ita’i ina ia mautinoa ua fa’amalieina tulaga ma mana’oga ‘uma o lo’o i totonu o polokalame o a’oa’oga, ae ‘aua le fa’atali i le taimi mulimuli (i le fono ia Setema lea e seti ma fuafua ai su’ega) e le tatau lava ona taliaina.”  

Na ta’ua e A’e’au, o le fa’alavelave na tupu i le Pepa Su’ega o le Matematika i le 2014, e matua faigata lava mo fanau.

“Ua mae’a ona fa’asoa mai le Susuga a Vavatau, ‘aumai fo’i finagalo le atunu’u I le mata’upu lava lenei, ona o le tele o fesili i le pepa-su’ega, o fesili mo fanau ua o’o i le Vasega 7 po’o le Vaega Fa’avae o le Iunivesete,” o lana saunoaga lea. 

“O mea ia o lo’o fesiligia i fesili ta’itasi, o lo’o ta’ua i le Polokalame o A’oa’oga peita’i, o fesili tonu nei ma le tulaga faigata sa fa’aaogaina ai i su’ega, o le maualuga lea mo Vaega i le Vasega Fa’avae o le Iunivesete ae le mo le Tausaga 13.  

I le Su’ega o le Matematika o le 2015 na ta’ua e A’e’au, na toe tula’i mai ai fo’i le fa’afitauli lea.

“O nei la, e le gata o fesili e mo le maualuga o le Iunivesete ae aupito sili ona leaga, le le-iai i Polokalame o A’oga mo le Tausaga 13.

“Na taumafai le Susuga a Vavatau e tau-fa’amalamalama le vaega tonu lea i le tausaga talu ai peita’i, na ato-i-fafo e le Ofisa Sili o le Matagaluega ma leai fo’i se fa’amatalaga na tu’uina mai.

“Ina ua mae’a iloiloga ma taumafaiga a faia’oga o A’oga Katoliko ma A’oga Tuma’oti, e mafai ona ‘ou fa’apea atu, e latalata i le 40 fesili sa le-tatau ona iai i le su’ega. E matua le-taliaina lava lea mea ma lo’u fa’aaloalo tele.” 

Na māua fo’i e A’e’au – o se faia’oga fa’amaoni, se isi fo’i fa’afitauli i le faiga o le pepa-su’ega. 

Ina ua mae’a Ta’aloga a Tupulaga o le Taupulega ia Setema o le 2015, na talimalo ai le Matagaluega o A’oga i ni fonotaga sa faia mo le faiga o Pepa Su’ega mo le Tausaga 12 ma le 13,”o lana fa’aaliga lea. 

“Na latou fa’amalamalama lelei mai lava, i mata’upu ta’itasi, e iai vaega ‘ese’ese o le a ‘ave iai le fa’amamafa i le togiina o pepa. O se fa’ata’ita’iga, o le Vaega 1, o le a iai fesili-tu’u-sa’o, e ta’itasi togi e ‘ave iai. Na fa’amalamalama mai fo’i, o le a le-toe iai ni fesili-pupu’u e fai ai filifiliga mo tali-sa’o.

“O le pepa-su’ega o le Matematika i le SSLC mo le Tausaga 13, e 30 fesili fa’apena sa iai, e ta’itasi maka na ‘ave iai. A o le mea e sili ona leaga, sa iai fesili e mo’omia ai taimi umi o tamaiti e galulue ai e tau-sa’ili ni tali, ma tatau ona sili atu i le ta’itasi togi e maua ai. E fa’apena fo’i, e matua le-talia lea tulaga.”    

A o le a lava le mea na tupu?

“I la’u lava va’ai, ua taumafai le Matagaluega o A’oga e fa’atino uma suiga fou nei – pei o le suiga o le fuafuaina o faiga o togi o sue’ga i le fa’aaogaina na o togi e maua i su’ega; o fesuia’iga o le fa’atulagaina o maka-atoa, o le suiga fou o le setiina o pepa ma isi mau suiga fou, lea e o’o atu i le ogatotonu o le 2015, ua toe taumafai fa’atopetope ai e sa’ili se fai-su’ega ma nisi e faia ia galuega, lea ua mafua ai fa’afitauli nei,” o le fa’amalamalamaga lea a A’e’au.  

“I aso ua mavae, e sainia loa e le fai-su’ega le latou konekarae,  ua tatau ona o’o atu ia Mati po’o Aperila, ua o’o i le Matagaluega se ata-fa’ata’ita’i o le pepa-su’ega, atoa ma le ata-fa’ata’ita’i lona lua i le ogatotonu o le tausaga ma sauni ai loa e lolomi i le fa’ai’uga o Setema.

Sa fai fono mo fai-su’ega ma faia’oga i le amataga ma le ogatotonu o le 2015, lea e le’i ‘auai le Fai-su’ega e setia le pepa-su’ega o le Matematika, ma o le mafuaga lea o le fa’aletonu tele o le pepa lea. 

O lona le-fiafia tele i le ‘auala na lotea ai lea fa’afitauli, na fa’aalia e A’e’au, pau lea o lo’o fai lana galuega ma fa’ailoa mai ia fa’aletonu ogaoga, ona o lona agaga mo le atunu’u. 

 “Se’i ‘ou mua’i fa’amalamalama atu lava, e le o se tulaga fa’apea, o le Susuga a Vavatau ma A’e’au e fa’asaga i le Matagaluega o A’oga. O Vavatau ma A’e’au, o nisi o vaega o le Matagaluega o A’oga, o matou lava e tasi!

“Ina ua fa’aalia le finagalo o le Susuga a Vavatau, o ona atugaluga ia, ona e le fou  lenei fa’afitauli, aua o le mea moni, o le lua ai lea o tausaga soso’o o tupu pea le fa’aletonu lea e tasi i le mata’upu lava lea o le matematika, a’o tagata lava fo’i nei e tasi e mafua ai, ma e matua le taliaina lava i lo’u mafaufau.

“E o’o ia te a’u o se faia’oga, e fua a’u su’ega i mea na fai i vasega. Lona uiga, e tatau ona a’afia mea ua mae’a ona a’oa’oina i tamaiti, vaega ua mae’a ona ta’ua ma tatau ona aofia. 

 “O lo’o ia te a’u le tusi e mo’omia mo a’oga sa galulue ai ma tapena e le Matagaluega. A fai la ma seti a’u su’ega, ae iai ni faitioga mai tamaiti-a’oga po’o matua fo’i ona o fesili sa i le pepa, o a’u o le faia’oga, e mafai ona ‘ou fa’aaoga le tusi lea e fa’ailoa ai le mea moni ma le mafuaga o fesili na ave i fanau.

“Afai e iai ni faitioga e uiga i le pepa-su’ega, atonu pe tasi, lua, tolu fo’i pe a tele na’ua. Ae fa’anoanoa ai lava i le Su’ega o le Matematika mo le Tausaga 13, e 30 – 40 fesili e le o maua ni tali i totonu o tusi o galuega fa’atino, le-maua fo’i i tusi mai le Matagaluega o A’oga, Ta’aloga ma Aganu’u. 

 “I totonu o le Ta’iala mo Mata’upu A’oga, o lo’o iai le lisi o tusi-a’oga o lo’o fautuaina faia’oga latou te fa’aaoga. O le tasi o ia tusi, le tusi a Sealy & Agnew, o le “Matematika mo Tamaiti-A’o’oga Matutua (Sinia)”, a o le fa’alavelave, e le maua i Samoa nei. Na o faia’oga la sa maua avanoa e silasila ai i le tusi-a’oga lea, sa va’aia ai ituaiga fesili ia na maua i le Pepa Su’ega o le Matematika o le 2015.

“O le mea moni lava i a’oga uma i Samoa nei, o le to’atele o faia’oga, na o Tusi-A’oga lava a le Matagaluega o A’oga, o lo’o latou fa’aaogaina ma ua va’ai fo’i iai.”

Na ta’ua e A’e’au, i le taimi na tele ai faitioga e uiga i le Su’ega o le 2014, na saunoa ai le Minisita o A’oga, Ta’aloga ma Aganu’u, o Magele Mauiliu Magele e fa’apea, e le’i a’oa’oina e faia’oga nisi o vaega o lo’o ta’ua i tusi-ta’iala.

“E matua sese lava lena lafoga,” o le fa’aaliga lea a A’e’au. “Ua tupu so’o i totonu o a’oga, e fa’atino le galuega a faia’oga i le mea e gata ai lo latou malosi ma fa’aalu fo’i o latou taimi i mata’upu fa’apitoa e naunau iai.

“O nisi fo’i taimi e iloa lava e faia’oga lo latou fa’aletonu, ona o le le-fa’aaogaina o fa’asinomaga I tusi-ta’iala, ae fai lava a latou polokalame. 

Ae ui lava i lea, na mae’a loa le Su’ega o le 2014, taumafai loa pule-a’oga ma faia’oga e galulue punoua’i ina ia mautinoa, e le toe tupu lea fa’aletonu.

“O le taimi nei la, ua galulue faia’oga uma e fa’ama’ea vaega uma o i totonu o tusi-ta’iala e pei ona lu’i ai e le Afioga a le Minisita a’o lea fo’i ua matua ‘ese-mamao fesili na ‘ave i tamaiti.

“O le fa’anoanoaga sili lava, o tali a le Ofisa Sili o le Matagaluega i faitioga mai le Susuga a Vavatau ae maise o ulua’i faitioga a tamaiti-a’oga lea na tusi mai ai i le Samoa Observer.

 “A fua i le pepa tonu o le su’ega, ‘ou te matea, e ono toe tupu fo’i le lea na tupu i le su’ega talu ai. Ae afai lava e iai se mafuaga e matua liliu atoa ai ma faia se suiga i fa’ai’uga o su’ega ma papasi uma tamaiti,  ona avea lea ma mea-ula lea su’ega ma le fa’ai’uga atoa. 

“O le togi e ‘ave i le pepa e tatau ona atagia ai mea sa fesiligia ai tamaiti. A’o lea la ua o’o tamaiti i le tulaga fa’apea a mea ua pasi a latou su’ega o le matematika, a’o le mea moni, e leai… o sa’o lea mea? Ae manaia lea tulaga ua amata mai e le Matagaluega?”

Na toe fa’amanatu fo’i e A’e’au le taimi tonu na fa’atoa tofia ai le sa avea ma Ofisa Sili talu ai nei, o Matafeo Falana’ipupu ‘Aiafi, lea sa ia vala’aua ai se fono a le  Vaega e Su’ega ma faia’oga ma A’oga Ekalesia ma A’oga Tuma’oti.

“I le fono lena, sa fetufaa’i o matou lagona ma manatu e uiga i fa’afitauli e tula’i mai i su’ega, ma o le tasi o ia mata’upu na laga, o le filifiliga lea o se Fai-Su’ega Ta’ita’i ma latou e faia lea galuega,”o le fa’aaliga lea a A’e’au. “Sa matou manana’o uma e talanoa vaega e fua ai filifiliga a’o lei fa’atinoa lea galuega. E o’o mai i le aso, e leai se mea ua faia a’o lea lava matou te va’aia i le taimi nei, pepa-su’ega e pei o pepa o tausaga e lua ua tuana’i atu.” 

Na fa’ai’u saunoaga a le Fa’atonu o A’oga a le Ekalesia Katoliko i lona fa’apea mai, na te matua lagolagoina lava finagalo fa’aalia o le Susuga a Vavatau e uiga i su’ega. 

 “A saunoa se sui pei o le Susuga a le Faife’au o Vavatau, e le saunoa mo ia lava po’o le EFKS. O lo’o saunoa e fa’aleo atugaluga ma le le-fiafia o le atunu’u, aua se manuia o alo ma fanau-a’o’oga uma a Samoa, e le taulia pe a’oga i le Kolisi o Samoa, le Itu o Tane, o Papauta, St. Joseph’s po’o Robert Louis fo’i. 

“Pei a ona ‘ou fai atu muamua, o a’u o se vaega o le Matagaluega o A’oga ma o le mafuaga lea ua ‘ou fa’asoa atu ai ma fa’ailoa ‘ou popolega, e le fa’apea mo tamaiti-a’oga i a’oga a le Katoliko, a’o se manuia o fanau uma a Samoa.

“I ana saunoaga na tali mai ai, na ta’ua ai e le Ofisa Sili talu ai o le Matagaluega o A’oga e fa’apea, o le Susuga a Vavatau o se tasi o faia’oga e fai ana a’oga-po ae totogi.  

“I se saunoaga-‘alu’alua a Matafeo, e moni a ia. O le suiga fou ua iai nei, ua aga’i-‘ese ai mai le fa’aaogaina o ta’iala e fa’ata’oto e le Matagaluega, ma tu’u-fesilisili ai na o e saofaga i isi tusi-a’oga ma fia avea ma fa’amatua-fa’apitoa i le matematika, e na o le fa’ateleina ai o le mana’o mo a’oga-po e totogi, a tagata ta’ito’atasi.

 “E moni o le Susuga a Vavatau ma isi o lo’o fa’atinoa le mana’oga lea, e ui lava e le o se fa’aletonu o latou. O le fa’aletonu na mafua mai le Matagaluega o A’oga, ua tu’ufau ai fa’apea nei mea e saga tutupu pea lava pea. Ona o a’u o se matua-fai-fanau, ‘ou te sa’ilia fo’i le fesoasoani fa’aopopo lea mo a’u tamaiti, a o le fesili la, e to’afia ni tamaiti e gafatia ona totogi ia a’oga-po?”

14 January 2016, 12:00AM
Samoa Observer

Upgrade to Premium

Subscribe to
Samoa Observer Online

Enjoy unlimited access to all our articles on any device + free trial to e-Edition. You can cancel anytime.

>