O LE TALA FAASOLOPITO OTOOTO O SAMOA

By Fuimaono Na’oia Faasavalu Touli F. Tupua 15 July 2016, 12:00AM

O le Tala Faasolopito o Apia, Samoa- ua loa ona i ai-a’o le’i taitai ona tu-laueleele mai Papalagi poo tagata Europa. O le pogai lea ua fai ai sina lavelave-e ui ina la’ititi  ma mamao ese mai isi atunuu o le lalolagi.

E le gata i lea, o lona si’osi’omaga vaaia ma le lavelave o ona upufai-ua fesaua’i nei ma upufai faava-o-malo, tamaoaiga ma feeseeseaiga tau tapuaiga, ae fanau mai ai se si’osi’omaga  e manino lona tofi. A’o le’i vaevaeina Samoa e Malo Tetelei le 1900-o le Atu Samoa sa aofia ai ni motu autu se tolu-o Savaii, Upolu ma Tutuila-lea ua i ai se aofaiga atoa o eleele e tusa lea ma le 2,900 kilomita faatafa-fa.

E ta’oto Apia i le vaega i Matu o Upolu, i le 14 tikeri i Saute o le Ekueta, e tusa lea ma le 4.300 kilomita i Matu Sasa’e o Sini. Mai le tausaga 1800-1850, o lona faitau aofa’i sa 35,000, ma e taoto lelei le taulaga o Apia pe a fua i tuā-maota ma tuā-laoa-e fai ai faatoaga.

O Upolu-e afua mai se mauga-mu, o lona Tau-e uiga faa-Teropika ma e lau-usiusi lona vaomatua. E itiiti se fesootaiga na fai e tagata su’esu’e o Europa ma Samoa i le faaiuga o le senituri sefulu-valu, ae o le ulua’i fesootaiga mausali a Samoa, o le fesootaiga lea ma tagata e sosola mai va’a- ma tagata fagota tafolā, lea na tulai mai i le sefulu ma le iva senituri, ae o le fesootaiga aupito i taua, o le fesootaiga lea ma misionare i le 1830.

O le tulai mai o se nofoaga o tagata e latalata i le sami i Apia i taimi faai’u o le 1830 ma le 1840, na pogai ai ona faavae ni ofisa konesula sui sooupu e lagolago i le tuputupu a’e o le tamaoaiga ma pisinisi. 

O le lagolago fai faatasi a misionare, konesula ma sui sooupu tau fefaatauaiga-na maua ai se faavae mautu mo faatoaga e maua ai tupe, faatoaga ma le fefaatauaiga faava-o-malo-lea na faamanuiaina ai mai le 1850 i le 1880. O le pule faa-Konesula, lea sa lagolagoina e Fuāvaa Tau-sa matua tulaga mautu ai le faagasologa o le 1880 ma le 1890-se’ia o’o lava ina mautu atoatoa faamoemoega o le pule faa-Kolone a Siamani i le 1900.

O le faoa faamalosi e Peretania Tele o le pulega o Samoa i le 1914-na tulai mai se pulega-malo mo se vaitaimi umi a Niu Sila i totonu o Samoa-e avea ma manitete -a’o se atunuu tausi foi a Malo Aufaatasi i lalo o le vaaiga a Niu Sila-se’ia o’o lava ina tuto’atasi  Samoa i le 1962. E ui lava ina mata’ina lona tulaga auiluma talu mai lona tuto’atasi, ae sa taofi pea e Samoa lona tulaga “o se atunuu e vaivai lona tamaoaiga” lea e manaomia ai fesoasoani i lana faatautaiga ma tulaga maualuga ai lona faalagolago i fesoasoani mai fafo.

I ni tausaga e tele e le’i mamao atu, e sili atu i le 80% o ana tupe alu i atiina a’e-na faatupe e fesoasoani mai fafo. Ua tula’i mai nei i le tala faasolopito matagofie ma le lavelave o Samoa- se tofi ua fau e le tagata-ae o se mea taua tele i le itulagi o le Pasefika i Saute-lea ua fetaua’i ai le tele o fili i totonu o le Pasefika-ona ua na o Samoa lava le kolone o Siamani i totonu o le Atu Polenesia.

I le fua faatusatusa, e ui lava ina i ai le sao o le Tau ma Uiga o aso faa-Teropika-ae o Apia e tulaga matilatila i lona tofi ua faata’oto, ae ua tulai mai ai ni faafitauli ogaoga i le faasaoina o lona siosiomaga. 

FOLAUGA SU’ESU’E-O le ulua’i fesootaiga a tagata Europa ma le Atu Samoa o le 18 senituri ma o loo faamaumau lelei. O lea fesootaiga- na pogai mai le suesuega a le Malo o Holani -lea na taiulu ai Iakopo Rokeuaine i le 1722, ma na faaigoa ai Samoa o “Baumann Islands.”

Na soso’o mai ai ma tagata folau o Farane o Louis de Bougainville ma La Peruse i le 1768 ma le 1787. Na faaigoa e Bougainville le Atu Samoa o “Navigator Islands” poo le Motu o Tagata Folau i le Vasa. O La Perous le tagata su’esu’e muamua- na ia faamauina ma le sa’o atoatoa ogasami tonu na i ai o latou vaa.

O le asiasiga muamua a Peretania- na fai i le 1791 ina ua taunuu mai le Vaatau o le Pandora i lalo o le vaaiga a Captain Edwards-e saili seila na latou pulea ma aveina faamalosi le vaa o le ‘Bounty’ (mutineers) O le fasiga o ni tagata Farane se to’atele a’o faagasolo le asiasiga a Le Perouse-na faaigoa ai le Atu Samoa-o le “Motu o Tagata Fe’ai”-ma ua le maua ai nisi fesootaiga.

Ae ui o lea-na mou atu lea ta’u i taimi amata o le 19 senituri -ina ua taunuu mai tagata fagota tafola, tagata sosola mai vaa, tagata faipisinisi, pagota sosola ma seila- e feosofi ese mai o latou vaa folau. O le faatupula’ia pea o le taua o le alamanuia tau le fagotaina o tafola-na una’ia ai le Malo o Amerika e auina mai Kapeteni Wilkes e fai se folauga suesue, ae sa le mafai ona faataunuuina se’ia aulia le 1837, a ua mae’a ona faavae se nofoaga mautu mo tagata Europa i Apia.

By Fuimaono Na’oia Faasavalu Touli F. Tupua 15 July 2016, 12:00AM
Samoa Observer

Upgrade to Premium

Subscribe to
Samoa Observer Online

Enjoy unlimited access to all our articles on any device + free trial to e-Edition. You can cancel anytime.

>