LAUGA - “E pule aoao le Atua”

By Rev. Petaia Setu 17 September 2017, 12:00AM

E le tau siligia la lea itū. Auā o le Atua lava ua fetalai ia Iopu, “O mea uma lava o i lalo o le lagi o a’u mea ia,” (Iopu.41:11) Ae le aveesea lava foi le agaga faumālō o le tagata tainane lava e le o ni mea a le lalolagi, ae ua faalālā  ai lava le ola fia pule o le tagata i mea uma. Poo le a lava lo tatou fealofani, e seei loa i le tulaga pule, alia’e loa le olaga tautala tasi.

E nofo loa i luga o le ‘oa ma le tamaoaiga, galo loa o le Atua e ana le viiga. Fai mai le Tusi nei, ua fealua’i Nepukanesa i luga o le maota o le malo i Papelonia, ua vaavaai atu i le matagofie o ana galuega ma le mamalu o ana pulega ona fai ane lea, “E le o Papelonia tele ea lenei na ou faia i lo’u malosi tele lava… ia viia ai foi lo’u mamalu?” Lo’u mamalu? Mai fea le faaeaina?

O ai na te fuatia le pule a le Atua Silisili Ese? E mai le vavau lava ia e oo i le faavavau. E autupulagā lava ia. O le pule o loo taulagi e alii ma faipule o le atunuu, o le tao e velo i le maninoa; o le ti’a e le seua; o le mua e le fuatia; o le maa e togi faa-to. O le pule e fai atu ia faapea ma faapea, ona faapenā lava lea. Aisea? E pule aoao le Atua i le lagi ma le lalolagi ma mea uma o iai. 

O Papelonia o le uluai mālō ua aave ona tala i le lalolagi o tagata. O lona ulua’i pulega i le tula’i mai o le tagata ta’uta’ua ma le malosi o Nimarota na fausia ma ati a’e le ‘olo o Papelu a o tasi le gagana e tautala ai tagata uma o le lalolagi. O lea ma’ema’eā ua alia’e ai le sosopo o le tagata ma lona fia faatauta-va i le Atua na faia mea uma. Ua manatu le tagata i lona taimi ma lona tula’i mai.

Ua mana’o i se galuega e iloa ai latou (Ken.11:4). Ua fai o latou loto! O fea na oo iai? Ua faaalia le pule aoao a le Atua. Ua ia faaeseeseina gagana a tagata, ona tā’ape’ape ai loa lea le lalolagi uma na le mafai ona faaauauina le galuega. (Ken.11:7-9). Ua tā’ua le mea nei, ona o lea le afuaga o le igoa o Papelonia, o le laumua poo le aai sili lea o Iraq i ia ona po. Ua soifua mai Nepukanesa ananafi fai mai, o ia na fausia Papelonia! E sa’o? O ’e vaai i ni Nepukanesa faapea i lou aiga, i lou nuu, i le malo ma siomaga o loo e ola ai? Ae ā le Ekalesia? Kama ia e talanoa lava i le “I am” a ea?

Ua uma ona faamatala manino e Tanielu i le tupu nei le uiga o lana miti! E le i talitonu le tupu! Ona o uiga vaivai masani o le tagata, e nene’e loa, ona mageso faasolo atoa loa lea i le fia iloa. Ia o le tala, ua se’i ese mai i le nofoa, ola faamanu i le olaga taaloa! E manaia? E lelei le pa’ū mai luga i le soifuaga mamalu sa pule malosi ai ma soona sauā ai i tagata pa’ū i lalō i le olaga o puaa ma povi ma meaola uma? O le ā sou lagona? Muamua, ua fāoa le mālō. Aisea? E pule le Atua. Lua, e ta vavae ese oe mai tagata ola.

Ae tuu oe i le siomaga o manu tataa, Aisea? E pule le Atua. Tolu, e te ‘ai i le mutia; e susū lou tino i le sau. Ioe, se i e iloa ona ola i le amo o loo pologa ai le tagata mativa, le lailai o le au tautua i le ao ma le po, le oi ma le oono o le fanau a le Atua i aso uma i pulega faa tagata!

Se i e tofo iai, pe e te mafai ona oono ai? Se’ia oo ina tutupu o lou lauulu e pei o fulufulu o aeto, ma ou maiuu e pei o atigivae o manu felelei. Ioe, o le olaga o le tagata ua tuulafoai’ina. Peitai, o se olaga ua saunia e le Atua mo le toe tāpenaina o lou tagata. O lalō, lalō lava e tapena ai e le Atua lo tatou olaga toe fuataiina.

Samoa e, poo fea lava e te galue ai, ia e mautinoa! No man is an island. Ae afua ona pa’ū, ona ua faasausili le tu. Ia iloa ona tu. O le tautua ma le auaunaga a tagata uma, e mo le viiga o le Atua na faia le lagi ma le lalolagi. ’Aua tatou te saili mo tatou lava. ’Aua foi le tausili mo lona lava tagata. O le feau taūa sa ta’utino e le tama o Tanielu i le tupu – “ina se’ia e iloa e pule Le Silisili Ese i le malo o tagata, na te tuuina atu foi i lē ua finagalo ia iai” (f.25).

Samoa e, e le o tuufauina i tatou e lo tatou Atua. Ua ia te oe mamalu ma tofiga. Ua ia te i tatou foi faiva ma tiute fai o aso uma. O upu mai seuga a le atunuu, Ia fai mălū le faiva. O lona uiga, ia faatamālii. ’Aua le fitivale. ’Aua le soona gaoiā, Ia galue ma le iloa, e ā le Atua mea uma lava. Ua faailoa e le Atua lona mamalu ma lona faamaoni ia Nepukanesa i ana miti uma ma lana nofoaiga. A ua fausia le tofā a le tupu i vaaiga ia o loo faasesēina ai foi oe, ma le ituaiga loto o loo saisaitia ai lou saolotoga. Ona afua ai lea o le toilalo popo, o le tā’ape’ape, ma le ola fetaua’i o tagata.

O mea uma sa faailoa i le amataga, fai mai le Tusi nei, Na oo ia mea uma ia Nepukanesa le tupu. Ina se’ia silafia e le tupu ua pule Le Silisili Ese i le malo o tagata. Ioe, e pule aoao lava le Atua i le lagi ma le lalolagi, i tagata foi ma ana fuafuaga uma.

Manatu faresaio ma Iutaia o ia e pule i le faaolataga. Ae leai; o ia ua o se auala. E pule aoao le Atua lava. O ā tatou pulega faale tagata e filifili i faailoga ma le a’oa’oina faanei ona po; a o le Atua na te silasila i le loto ua i lalō. Le loto e maua lalo; le loto e agamalū; e faaeaea ma alofa moni i le Atua. Le loto lena na aumai ai e le Atua le tamaitiiti sa leoleo i mamoe a lona tamā (I Sam.16:11). Le loto la lea na afio mai ai le Atua i le lalolagi o tagata i le ala sili ona maulalo (Luk.2:7).

Le au uso e, o faapefea ona pulea o lou loto? O ‘e faitauina ou autafa faale tagata soifua o mea a le Atua pe na o oe lava ma lou toalua? O ia te oe se faautauta e pule ai ma le alofa? E ta’ita’i ai ma le mata’u i le Atua? Pe ni ā mea a le Atua o ia te oe?

O le faamanatu Samoa, ia e iloa, e pule aoao le Atua ia te oe ma ou faiva; ia te oe ma lou aiga; ia te oe ma au fuafuaga alualu mamao. Se ā ea se mea ua le i faia e le Atua?

E pule aoao le Atua i mea uma lava.

Amene.

7737063/7783782

By Rev. Petaia Setu 17 September 2017, 12:00AM
Samoa Observer

Upgrade to Premium

Subscribe to
Samoa Observer Online

Enjoy unlimited access to all our articles on any device + free trial to e-Edition. You can cancel anytime.

>