Saunoaga a le Palemia, i le “Parataiso ua migia”

By Faaliliu e Maiava 19 July 2016, 12:00AM

Na fa’amautuina e le Ali’i Palemia, Tuila’epa Sa’ilele Malielegaoi, o le a galulue le malo e si’itia le malu-puipuia o le Falepuipui i Tafa’igata, ia taofia ai le tupu so’o o fa’alavelave e pei o lea na fa’amata’uina ai se ulugali’i e se pagota na sola i tua.

O lea fa’aaliga a Tuila’epa – o ia fo’i sa avea ma Minisita mo Tagata Maimoa mai Fafo talu ai – i se talanoaga ma le Tusitala o le Polokalame o le 60 Minute, le susuga a Liam Bartlett, lea na fa’asalalauina i Ausetalia aoao i le po o le Aso Sa na uma atu nei.

Na fa’aigoaina lea talanoaga, o “Parataiso ua Migia”, na fa’amatalaina ai le fa’aaliga a Angie Jackson, le tama’ita’i na fa’amalosia e le pagota le-mafaufau o Lautiti Tualima, a’o fa’ava’ai iai si ona to’alua o Tommy Williams. 

 “O tulaga masani o le malu-puipuia, lea ua matou va’ai iai i le taimi nei,” o le tali lea a Tuila’epa i se fesili e uiga i le fauina o se pa talafeagai i le Falepuipui i Tafa’igata.

Na fesiligia fo’i pe o le ripotia o le osofa’iga lea i le faletalimalo o le Lupesina Tree Resort, ua afaina ai le alamanuia o tagata-maimoa i Samoa, ae sa le-mautinoa le tali a Tuila’epa. 

“’Ou te le-iloa,” o lana fa’aaliga lea. “O le mea moni lena, ‘ou te le-iloa; manatua fo’i, na o le tasi lea ituaiga o osofa’iga ua tupu.” 

Na tulitulia pea Tuila’epa i nisi o solitulafono a Lauititi sa faia i le taimi na fa’alausoso’o ai ona sola i tua, ae tali lava Tuila’epa, na o le pau lea o le mea o lo’o fia talanoa ai, o le “osofa’iga lava lea e tasi.” 

“Na mafai ona sola fa’alua i tua,” o le fa’amanatu lea na tu’u ia Tuila’epa.

“Leai …leai…leai,” o le tali fa’atopetope lea a le Palemia. “Lea ‘ou te fai atu, o lo’o ta talanoa i le ituaiga osofa’iga …le fa’amalosi-teine na faia e le pagota.”

Na fa’amanatu fo’i ia Tuila’epa, toeitiiti a maliu ai se ali’i-faiPisinisi mai Saina ia Lauititi, i se tasi o ana sola’aga, ae saunoa Tuila’epa: “Leai, lea ‘ou te fai atu, e na o le to’atasi lava le pagota lea na faia le osofa’iga, a’o lea ua loka nei i le falepuipui.

“Ae ua fa’atolu lena ona sola i totonu o le valu masina e sa’o?” o le fesili lea a Bartlett.

“Ae o la ua maua…maua fa’atolu,” o le saunoaga lea a Tuila’epa.

Na ta’ua fo’i e le Ali’i Palemia, e fa’anoanoa lava ona o le mea na tupu i si ulugali’i lea.  

“Pei ona ‘ou fai atu, o se mea ua tupu, ona ua i se nofoaga sese i se taimi sese,” o lana saunoaga lea.

 “So’o se falepuipui i le lalolagi nei, so’o se pa fo’i i so’o se falepuipui i le lalolagi nei, ae afai e iai se pagota e mana’o e sola i tua, e taumafai lava e sa’ili se ‘auala e sola ai.” 

A’o sina pa-malosi lava e mautinoa e aoga, e sa’o?

“Tele taimi na ta’u mai ai, ua tatau ona fausia se pa i le matou falepuipui, ia pei ai o falepuipui i le tou atunu’u…ia pei o se faletalimalo,” o le tau-talitali atu lea a Tuila’epa. “E tatau fo’i ona e manatua, lea fa’atoa avea nei lava Samoa o se atunu’u ua aloa’ia le se’e ‘ese mai atunu’u e vaivai le tamaoaiga.

 “E le mafai la ona e sau ma le manatu fa’apea, ua pei matou o ‘Ausetalia.” 

A’o le a le a’afiaga o lena mea i mana’oga tau-puipuiga, Lau Afioga a le Ali’i Palemia?

“O  tulaga mo le malu-puipuia, lea ua matou va’ai iai i le taimi nei.” 

E leai se manatu ia tu’u iai ni TV mananaia po’o se masini faiKofe i potu o le falepuipui; pau le mea o lo’o talanoa atu ai, o le taofiofia o pagota i totonu o le falepuipui, o le fesili lea a Bartlett i le Ali’i Palemia.

“E sa’o lelei ‘Oe, o le popolega fo’i lena o matou nei,” o le saunoaga lea a Tuila’epa ma fa’aopopo atu, o lo’o tele le fa’amoemoe o Samoa ia saga to’atele atu pea tagata-tafafao mai Ausetalia e asiasi atu.

I le polokalame o le 60 Minute, na toe fa’amanatu e Angie ma Tommy le mea mata’utia na tupu – i le fia maua lava lea o le amiotonu.

Na ta’ua, atonu ua ta’ua Samoa o se parataiso mo tagata-tafafao mai i le Pasefika i Saute, a’o le mata’utia o lo’o tatanu ona o le leaga tele o le latou falepuipui, e le mafai ona taofia ai manu pei o Lauititi – le pagota aupito-logologoa le leai o se fai’ai, ma isi tagata e pei o ia. 

Fa’afetai o lo’o soifua pea Angie ma Tommy ona o le mata’utia o faiga fa’apaupau a Lauititi sa faia iai ia Setema, ina ua sola i tua ma le falepuipui a’o tuli lona fa’asalaga ona o solitulafono e aofia ai le fa’amalosi-teine, fa’ao’olima ma le gaoi i le masina i luma atu. 

E iai le taimi – a’o ta’o’oto le ulugali’i ma lima e saisaia, na fesili ai Lauititi ia Angie, pe aisea ua tagi ai. 

 “Sa ‘ou ‘ai’oi au ia e ‘aua le faia se mea leaga ia ma’ua, ‘aua le fasiotia i ma’ua,” o le tali lea a Angie ina ua fesiligia e Bartlett.

O le po mulimuli lea o le la tafaoga fa’aUlugali’i-fou, na osofa’i ai e le tagata leaga lea. Na tu’u e malaga ‘ese i le 6.00 i le taeao mai le malae-va’alele, o lea sa taumafai ai e fai o se malologa a’o le’i aga’i i se tama’i-ta’avale i le malae va’alele.

Na te’i i luga Angie i le 2.00 i le vaveao ma aga’i e fa’amalu, ae ia va’ai ai le le-mafaufau lea i se tulimanu o le potu, a’o pogisa. Na fai atu iai, na te fia maua se tupe. Na fai iai e ‘aua le pisa, ne’i ona fasiotia la’ua uma. Ma sa usita’ia lava e sia ulugali’i-fou. 

Na la fa’atoa iloa ai, e tele atu mea o lo’o mafaufau iai lea tagata.

 “Amata loa ona saisai Tom ma fusi lona gutu ma tu’u se ‘ofu i luga o lona ulu,” o le fa’amatalaga lea a Angie, ma taumafai e taofiofi le maligi o loimata.

“Na uma loa ona saisai o Tom, sau loa i le itu o le moega o lo’o ‘ou iai…’ou fa’alogoina o tago lona lima i lo’u tua, ma fai mai loa pe aisea ua ‘ou tagi ai. 

“Na ‘ou tali iai, ua ‘ou fefe. Na tago saisai o’u lima. Na o o’u lima lava.”

Na taumafai e tete’e ona loimata ma mana’o e sola-‘ese i le taimi lea.

“Ma…a…’ ia. O le taimi lena na fa’amalosi ai loa a’u.” 

By Faaliliu e Maiava 19 July 2016, 12:00AM
Samoa Observer

Upgrade to Premium

Subscribe to
Samoa Observer Online

Enjoy unlimited access to all our articles on any device + free trial to e-Edition. You can cancel anytime.

>