O LE MAU A PULE-THE MAU MOVEMENT

By Fuimaono Na’oia Faasavalu Touli F. Tupua 20 July 2016, 12:00AM

O Aokuso 1934-o se aso lea sa sili ona faatiga ia Nelesoni-o le faamoemoe atoa ua amata ona mou malie atu. Ae peitai-o lana tusi ia Tuimalealiifano-“e le o faavaivai ai”. E le o vaivai lo’u loto ae o le tino ua amata ona vaivai-ma o le pogai lea ua ‘ou naunau ai e toe fo’i atu i lo’u nuu ma lo’u aiga-e talitali ai le finagalo o le Atua.

Ua mae’a ona ‘ou faatonuina la’u fanau o loo faatali mai Samoa- e o mai iinei-ina ia mafai ai ona matou faatafea faatasi- a’o talitali taunuuga o lenei mataupu. Sa tusi atu Nelesoni ia Atoa ma faailoa atu i ai -e tasi lava lona mana’o o le toe fo’i atu lea i mea ua masani ai- a’o maua pea lona soifua ma le soifua maloloina; ma o lo’u alofa i la’u fanau- ua umi ai lo’u ola ina ia mafai ona matou mafuta.

O lana tusi ia Faumuina sa le manino lelei. Ua uma le malosi o lo’u tino-ma ua ‘ou tuuina atu lo’u ola mo le atunuu. O lo’u manatu ailoga o i ai se tasi o faanenefu ia te ia lenei tulaga! O lo’u faamoemoe atoa- ia ‘ou galue mo le lelei o le atunuu- e le mafai ona uma-ae tatau lava ona faatauaina i le mafaufau- ina ia maua ai le lelei tumau.

Ae peitai-e tatau ona ‘ou faailoa atu le mea moni-e leai se mea e mafai ona ‘ou faia i le taimi nei-aua ua leai sa’u tupe ou te tua i ai- e faaauau ai pea finauga e pei o aso ua mavae, ae o le a ‘ou taumafai pea i nisi auala o loo avanoa. Ae peitai-e le o uma le faamoemoe.

O le faigamalo foi ia a Forbes -ua faatafea atu i le Vaomatua o Polokiki-ma e le toe foi mai i Niu Sila-masalo e matua sili atu i lo se isi lava malo, o loo matua pagatia i faiga faatiga uiga ese; e faitau afe ma afe ua leai ni galuega-ua fia ‘a’ai tamaiti ma lafoa’ina -ma ua tafefea atu i totonu o le olaga o le toatele.

O le Vaega a le Leipa –lea sa taitaina e Michael Joseph Savage-e foliga mai o loo maua mai ai sina faamoemoe- ma i taimi faai’u o le 1935 ma le Faigamalo muamua a Leipa-na filifilia e pulea le Malo, ma o le tagata o le Leipa sa finau mo le Mau-o Harry Holland -na maliu i le 1933, ma o i latou na filifia i ia tulaga i totonu o le faigamalo fou-sa matua le malamalama lava i se mea e tatau ona fai i totonu o Samoa.

Ae o totonu o le Leipa sa i ai tagata e matua tete’e lava i faiga faa-kolone-ma o le tulaga e masani ai e faapea- o le a ‘au nei Savage ma Nelesoni ma le Mau. I le tausaga fou 1936-na faaalia ai e Savage lona faamoemoe e galulue faatasi ma tagata Samoa-ma e ui lava ina faapea o loo feagai le Malo ma isi mataupu faanatinati, ae o se savali faa-Minisita o le a o atu i Samoa –i se taimi vave e mafai ai- e tilotilo i ni faiga e toe faaleleia ai ia mataupu.

O le a faatagaina Nelesoni e toe taliu atu i lona atunuu.  “Matou te talitonu o le toe fo’i atu o Nelesoni-o le faaaliga lea a Savage-“o le a avea lea ma molimau o lo tatou faamoemoe- ina ia maua le galulue faatasi o vaega uma o tagata Samoa ma ua matou lagona- o le a mafai e Nelesoni ma loto i ai-ina ia matua fesoasoani mai-e tusa ai ma lenei faamoemoe.

Fai mai a ia o le pulega fou o le a aveese ai Hart-o ia lea na alu ese i le 1935, ma o le a faa-talitonuina ai tagata Samoa i le faamoemoe lelei o lana faiga-malo. O lea tulaga-na avea ai le Failautusi o le Pulega o Alfred Turnbull, ma Sui Pule o le Pulega, o se tofi lea o le a na umia se’ia aulia le 1943-o le taimi lea na tofia ai o ia ma Alii Pule.

E pei foi o Brendson-sa le malamalama lelei Turnbull-lea sa avea ma Sui Pule-i lea suiga fou.I le amataga o Me 1936-sa ta’ita’ia ai e Autagavaia ni sui o le Mau e 300-ia na malaga mai i ni fautasi se sefulu i Apia mai Savaii ma to-lauapi latalata i Apia.

Sa fesili Turnbull pe o le a lana mea a fai i ai-sa fai mai Savage lea ua na pulea nei mataupu tau le va i fafo-e leai se mea e tatau ona fai i ai. I le tolu aso mulimuli ane ai-sa auina atu i le uaeleai e Turnbull lipoti e matua ‘le talafeagai lava’-fai mai-O Solo a le Mau i totonu o Apia.

Sa mulimuli ane ona ia talosagaina Tupua Tamasese ma Ainu’ū ina ia la galulue e avea ma alii aloa’ia e gafa ma lea tulaga i le faagasologa o le asiasiga o ‘fa’i e auina atu i fafo.” O le aso 20 o Iuni 1936-na toe faaitiitia ai e le Kovana Sili- o Viscount Galway le paleni o le faa-aunuua o Nelesoni-ma i aso e fa mulimuli ane ai-na tena ai e Turnbull lea poloaiga  ma faatonuina ai le faalauiloaina o le Mau ma ana faiga tau faasese.

Sa tusi atu Berendsen ia Nelesoni ma fautuaina o ia e faapea ona o lea faaleaogaina-o le potu A o loo avanoa i luga o le Maui Pomare lea o le a folau atu mo Apia i le aso 14 o Iulai 1936. Ua taofia lea potu mo afafine e to’atolu o Nelesoni-o Sina, Calmar ma Olive, a’o le potu D, o le potu lea e sili ona lelei-o lea ua avanoa” ma ua taofi mo Nelesoni.

Sa talosaga mai le Palemia ia te a’u ina ia faaopoopo lena i lona faamoemoe e faapea o le a faatauaina e lau fanau teine-‘ i latou o ni malo faaaloalogia a le Malo a’o i luga o lea vaa. O le savali faa-minisita e pei ona folafola mai e aofia ai le Minisita o Eleele o Frank Langstone ma le Faipule o James O’Brien, lea na alu muamua i Samoa i lo Nelesoni ma amata faa-talanoaga ma le Mau, ia sa matua manino lelei lava. I se tasi itu-sa faailoa atu e Tupua Tamasese ia Langstone e mana’omia e tagata Samoa se suiga mai se teriori faa-manitete i se atunuu e puipuia, o se fautuaga lea na ita ai le Minisita.

“Ua Lelei” o lana faaaliga lea.”Afai ua outou matua valelea lava- ma ua outou talitonu- o le a sili atu lo outou lelei ona o lea tulaga-faagasolo loa lava. Matou te le mana’omia se Samoa. Matou te le mana’omia ni a outou fa’i. Matou te le manaomia Maui Pomare.

A outou maua se malo e puipuia e se tasi malo-tilotilo lelei poo fea tou te taunuu i ai, O le a outou feagai ma se taimi vevela, talitonu mai outou. O le Maui Pomare,lea o loo i ai Nelesoni-na folau mai i le ava tumutumu o Apia i le Aso Lulu 22 Iulai. O lea ogasami atoa sa matua faatumulia i fautasi ma le anoano o tagata e tusa ma le 15,000-ia na potopoto ane e faafeiloa’i o ia. Ina ua tu-laueleele Nelsoni-sa matua iloa lelei lona fiafia ma le faanoanoa-e tusa ai ma le faataliga o ia.

Sa mulimuli ane ona tusitusia e Nelsoni lona toe taunuu mai i lona aiga-I se faiga moni ma le faamaoni ia Savage. 

By Fuimaono Na’oia Faasavalu Touli F. Tupua 20 July 2016, 12:00AM
Samoa Observer

Upgrade to Premium

Subscribe to
Samoa Observer Online

Enjoy unlimited access to all our articles on any device + free trial to e-Edition. You can cancel anytime.

>