Fa’afetai tele lava, Samoa!

20 July 2017, 12:00AM

Afai ou te le manatua oe,  ia pipii a’e lo’u laulaufaiva i lo’u gutu 


Tui Atua Tupua Tamasese Ta’isi Efi 

Lauga faamavae mai le Ao o le Malo 

 

Fa’afetai fa’apitoa i le alii Palemia, le Kapeneta ma le Palemene, i le avanoa na tuuina mai e fai ai se ma ‘au’aunaga i le Malo ma le atunuu.  E lē mafaitaulia le a’oga, le faamanuiaga na o ma maua mai i le tau’aveina o le tofi o le Ao o le Malo.  Ma, o le ā fo’i se malosi i aso o totoe o le ma olaga, o le a taumafai lava e faaaogā e agai ai le tou faaa’ea’e ma le faaaloalo. 

Samoa e, afai e i ai se ‘aleu ma se masei, pei o le muagagana, e leai se faiva e ‘asa ma le maumau.  Auā o ma’ua lava o ni tagata e vaivai ma lē atoatoa.  O le ā fo’i se mea ua lape i la tou silasila, e faamālūlū atu, ona ua pau o le mea e gata mai ai lo ma malosi ma lo ma mafai. A o manava o Maile ia fuli mai le mauga ina ia faamaonia ai e faasilisili Ierusalema i ō ma mafaufau. 

Afai e i ai se manuia ma se lelei i le ma taulaga, e fiafia e ‘alaga i le ‘alaga a Kerisiano “Ia viia le Atua!”  Ia faamanuia le Atua i ē na aumaia le avanoa iā i ma’ua, o le Malo ma le Palemene.  Ia faamanuia le Atua i tagtata uma o Samoa, aemaise i latou sa faasoa mai le tofa ma le faautaga, e le gata i mafaufauga lelei a o  le latou alofa tula’i. 

O le matua o le tautalaga, Afai ou te lē manatua oe Ierusalema, ia pipii a’e lo’u laulaufaiva i lo’u gutu (Salamo 137:5-6).  Samoa e, o lau tu ma lau aga, o lau mau tuufaasolo, o lou tofi ma lou faasinomaga, o lo tatou Ierusalema lea. 

O loo i aao o le Atua le tatou fanoga ma le tatou tatalo faanaunau, ia faaauau e tatou fanau ma ā latou fanau, ia le ‘anava ma le ‘iliāi’a  le tofi ma le faasinomaga. 

A o foufou la’u malaga i Roma, na ou talosaga i le Vatikano ina ia maua se avanoa ma te feiloa’i ai ma Pope Penitio ua faamālōlō i le vaitau lea.  Tainane ua faamālōlō, ae sa ou pulunaunau ma te feiloa’i, ona o lana faamavaega o se molimau ola lea o le loto maualalo o se ta’ita’i. 

Ina ua matou taunuu i Roma, ua logo mai e le sui o le Vatikano na faatali maia la matou malaga, sa liuliu faala’au mamafa ia la’u talosaga.  Sa talia e Pope Penitito ae ua faauilavea le Vatikano – fai mai latou, a tatala nei le avanoa, e to’atele fo’i nisi o le a moomia lea avanoa.  Ma, o le a tula’i mai le faaluafesasi, e foliga ua lua Pope;  ona faamālūlū mai ai lea. 

Ua lē aualā le feiloa’iga ae o le a auai le Failautusi a Pope Penitito i ē faatali maia le matou malaga pe a taunuu i le Vatikano, e avanoa e faatalatalnoa ma a’u ma e mafai ona molimoli  ai sa’u fe’au iā Pope Penitito. 

Ina ua ma feiloa’i ma le Failautusi a Pope Penitito, ona ou fai lea i ai, e lua lava fe’au ou te mana’o e te momoli iā Pope Penitito.  Muamua, ou te fealua’i ma lana mau tusitusia e ulutala, O le Atua o le alofa.  Lua, o lana faamavaega mai le tofi, ou te manatu o lana sao aupito i tāua lea i le ekalesia.  Ona ia fai mai lea, “What you say will make his day. 

O se faafiafia loto lau fe’au mo Pope Penitito -  Ua faaaogā aso totoe o Pope Penitito e tatalo ai mo le ekalesia ma le lalolagi.”  E le gata i lea, e faaauau ai ana su’esu’ega ma ana tusitusiga i mataupu o le Tusi Paia ma le Mataupu Silisili. O lona uiga, e lē se malologa, a ua suia le auala e fai ai lana taulaga.  O le a’oga mo a’u, sui se isi mea e fai ai la’u taulaga. 

O le avanoa na o ma maua, ua maualafia ona fai ai se sao atonu e aupito tāua i lo ma olaga.  Le avanoa e faasoa ai i le mau, i le tala faasolopito, i le tu ma le aga, i le tofi ma le faasinomaga o Samoa.  Ma i lenei avanoa, ua feiloa’i ai ma faasoa ma nisi o i ai le tomai faapitoa i totonu o Samoa faapea ai ma fafo atu o Samoa, aemaise ai ma le ‘au talavou.   

E ma’eu le faatalatalanoaga ma le ‘au talavou.  E i ai taimi  e faamalu’ia tagata le mafaufau, le ma’ati’ati o le tofa faaalia e le ‘au talavou. E foliga o se molimau e fofoga e lē gata i le ‘au matutua ae faapea ai ma le ‘au talavou, le finagalo o le Atua.  E faamanatu mai ai upu o le Tusi Paia, “ona perofeta ai lea o outou atalii ma outou afafine”. 

O le fe’au ma le galuega a le Ao o le Malo, e lē ‘ese mai le galuega a le matua, a le matua tausi po o le tausi soifua.  O le latou matafaioi o le faufautua ma tima’i i mea e ono afaina ai;  lagolago  ma faailoga ia le agavaa ma le tomai ua mataali, ma fau ma tapenapena ia le faasinoala mai mea aupito ‘anoa ma aogā mai lo tatou iloa ma le malamalama e maua mai i mea na tutupu ananafi, nei ma ā taeao. 

O le tatou Tulafono Faavae pei lava o Tulafono Faavae o isi malo, o le meaalofa mai le Atua ma  ō tatou mātua.  O le afutoto ma loimata o ō tatou matua, o loo afīfī i totonu o upu, parakarafa, upu tomua ma soo se vaega o le gagana o le Tulafono Faavae.  Ma o le mafuaaga fo’i lea e ao ona lauama tootoo pe a foufou e  sui se upu i totonu o le Tulafono Faavae. 

Tele suiga talu ona fofoa mai le Tulafono Faavae, faapea ai fo’i ma le tatou tu ma le aga.  Ma o le tele o suiga o le Tulafono Faavae na faia i le 26 tausaga ua tuana’i.   

Ma o nei suiga e limata’ita’iina e fesuia’iga o le Maketi (neo liberal economic reform).  E lē mafai ona ‘alofia ia suiga, ma o le mea moni, e leai se Malo e mafai ona tūtūmau e aunoa ma ni suiga.  Ae lē faapea, o soo se suiga, e i fafo o le tatou galuega faatonutonu.  Ua aumai e le Atua le tofa ma le faautaga tatou te faasoasoa ai po o le fea suiga e talafeagai ma le suiga e lē talafeagai. 

Ua aumai fo’i e le Atua iā i tatou le agavaa ma le tomai e fuafua ai po o fea mea e taofi a o fea mea e tuulafoa’i, atoa ma le taimi talafeagai.  Ma o le galuega lenei e lē mafai ona faumalo ai se tagata e to’atasi;  ma e lē o se mea fo’i e tatau ona tatou faia e aunoa ma le tatalo ma le faasinoala a lo tatou Atua. 

O le puipuimalu i le mau, i le tu ma le aga, i le tofi ma le tala faasolopito o Samoa, o loo teu afīfī i totonu o faa’upuga o le Tulafono Faavae.  O faiga faavae a le Palemene e puipui ai aia tatau mai faiga faaalatua pe solitulafono, e malu pe a tatou malamalama i le aafia ma le afaina i le faafeagai ai o Sui Faipule ta’ito’atasi po o se vaega o Sui Faipule ma le vaega ua fulisia i ai le fuainumera. 

O le malo o Samoa e lagolago i pulega faatemokarasi ma aia tatau.   E ao lava ona tatou lagolago malosi a tatou Sui Faipule ina ia o latou ‘apo’apo le faautaga o malo faatemokarasi ma le faautaga o le mau tuufaasolo a Samoa.  

Ae le’i faai’ua le lauga, se’i molimoli atu lava ni faafetai faapitoa. 

Tutuila ma Manu’a.  Faafetai i le alii Kovana ia Lolo Matalasi Moliga, ma le tinā o le atunuu, Cindy Moliga; Lutena Kovana Lemanu Mauga, ma e manatua le faletua iā Poha; le Malo ma tagatanuu o Amelika Samoa.  Faafetai i lo tou alofa ma le lagolago.  Tainane e ‘ese’ese pulega malo, a o tatou lava o le uso ma le aiga. 

Faafetai atu  i le ‘aufaigaluega a le Malo sa lagolago mai i nei tausaga e tele.  E manatua i lenei taimi lo matou lotoifale. Lau tofa Agafili Shem Leo, le alii Pule o le matagaluega MPMC; le vaega o Leoleo ua ta’ua nei o le Tactical Operations Section; le Komesina o Falepuipui, lau susuga Taito Edward Winterstein; alii Faafeao, susuga Papalii Talamesi Fitisemanu, tofa Soloi Iosefo Tuimaunei; Luamanuvae Pu’eata Patu ma le pou i Vailele, le alii foma’i Leituala Dr Ben Matalavea, lau susuga Fasavalu Ernest Betham, lau susuga le Failautusi, lau tofa Ulugia Mareko Tulouna ma le ‘aufaigaluega i Motootua.  Faafetai i lo tou fai matua ma le tautua malo. 

Mo Hai Komisi, Konesula ma a latou ‘aufaigaluega i Niu Sila, Ausetalia, Peleseuma, Iapani ma Amelika, faafetai le tautua malo. 

Mo ma aiga uma i Samoa ma atunuu i fafo, faafetai le tatalo, faamalo le tapua’i.  Faafetai le tautua, faafetai le agalelei.  Ia tauia e le Atua lo tou alofa ma lo tou fai aiga lelei. 

O le a taualuga le lauga. 

E momoli atu le faamalo i lau afioga Tuimalealiifano ma Masiofo Leinafo.  Foa’i atu e le Atua le mau ma le malosi e tau’ave ai le lua ‘au’aunaga mo Samoa. 

Fai mai le muagagana faa Samoa, e le se timu na to, o le ua e afua mai Manu’a.  E māfua mai upu taumavae a le alo o le Tui Manu’a i lana manamea. A aga’i mai le timu mai le itu o Manu’a, e le o se timu na to, o loimata o le alofa e lē  mavae.   

E le mavae le tatalo mo Samoa, a ia manatua mai fo’i ma’ua i a tou talosaga. Soifua. 

 

 

20 July 2017, 12:00AM
Samoa Observer

Upgrade to Premium

Subscribe to
Samoa Observer Online

Enjoy unlimited access to all our articles on any device + free trial to e-Edition. You can cancel anytime.

>