Manatu o le Fa’atonu - A faapefea le 100 piliona popo ma le $2 e ese ai, Lau Afioga Mamalu Tuilaepa
Tusia - Savea Sano Malifa
Faaliliu e Seagaitumua Tupuola
Ua toe lava o ni nai vaiaso ona tatou aulia lea o le tatou faiga-palota lautele, ma ua leva ona tatou faapea, o le a toe faagasolo foi lenei faavalevalea solo atoa.. A tatou mafaufau i ai i se tasi itu, o foliga lava nei sa i ai i le tele o tausaga.
I lenei la taimi-o le itu agai o le Tautua Samoa Party na ia amata faataavale le polo i se tasi faaupuga, e ala i le molia o le faigamalo a le Palemia o loo vaaia le malo, o Tuilaepa Sa’ilele Malielegaoi, fai ma ua na soli le Faavae. Ma-na faapefea ona soli e le malo le Faavae?
Ina ua na soli le Mataupu 32 o le mea ua faaigoaina o le Tulafono Sili, o le faaaliga lea a le ta’ita’i o le Itu Agai, o Palusalue Faapo II. Ia, se’i o tatou tilotilo la i le Mataupu 32. Fai mai: “O le a i ai se Kapeneta o Minisita, o i latou ia o le a i ai le faatonuga aoao ma le pulea o le pulega faatonu o le Malo o Samoa ma o le a fai mea faalogo uma i latou i le Palemene. “ Manaia.
Ae peitai na faapefea ona soli e le malo le Mataupu 32? E pei ona faamatalaina e Palusalue: “O loo manino mai lalo o le mataupu 32 e faapea a faamavae se Minisita, e tatau foi ona faamavae uma ma isi Minisita e avea ma latou matafaioi fai faatasi.
“I le taimi nei lava-o se tulaga moni lena? O lea lava lau Afioga, o le faaaliga lea a Palusalue. “O loo faaalia manino lenei itu i totonu o le Faavae.” Ae peitai-o ai le minisita lea na faamavae e pei ona ia ta’ua? O le Minisita muamua lea o Tupe, o Faumuina Tiatia Liuga, e pei ona faamanatu mai e Palusalue. I lea taimi, sa avea foi Faumuina ma Minisita o le Faalapotopotoga o Eleele a Samoa.
O le lua tausaga talu ai na matua taavilivili ai lava o ia i totonu o se faiga tau faasese faatasi ai ma tuuaiga matuia tau faiga pi’opi’o na fai faasaga ia te ia ma o lea na faamalosia ai o ia ina ia faamavae.
Ae peitai- e ese ai mai le matua aveeseina o ia mai le Kapeneta, sa tuuina atu ia te ia le isi tofi faa-Minisita ma o le pogai lea sa tumau ai ona avea o ia ma Minisita Lagolago o le Kapeneta ma faaauau ai pea ona auai i fonotaga e peiseai e le’i faamavae. Ma i le taimi nei e tusa ai ma Palusalue, o loo manino lelei le Faavae e faapea o loo i le Kapeneta se “matafaioi fai faatasi” i le Palemene-o le mea lea, talu ai ona ua faamavae se minisita e toatasi o le Kapeneta, sa tatau foi ona faamavae minisita uma lava.
Ae aisea na latou faatali ai mo le lua tausaga talu ona faamavae Faumuina ona faatoa faaulu lea o le latou tagi? “Sa matou faatali se’ia faataape le Palemene ina ia iloa ai le mea o le a fai e le Kapeneta,” o le faamatalaga lea a le Faipule o le Itu Agai o Afualo Dr. Wood Salele. “Ae pei lava ona matou masalomia-e leai se mea na latou faia. O lena na tonu ai ia i matou ina ia fai se tagi faale-tulafono ina ia mautinoa ai o loo malu puipuia tagata.”
Sa faaalia foi e Afualo e faapea o le itu taua e mo le malo ina ia ta’ita’i e ala i lana faata’ita’iga, ma na toe faailoa mai: “O le a le aoga o le fai o se tulafono pe a le tausisia e le malo?”
Ma o le taimi lena na ulufia ai e le Palemia o loo vaaia le malo o Tuilaepa le finauga ma faalauiloa mai: “O le a ‘ou molia i latou mo le $100 piliona ma ni popo se lua, e amata mai ia Palu.” Ma afai e manumalo o ia, o le a lana mea a fai i lana $100 piliona ma ana popo e lua?
E pei ona faamatalaina e Tuilaepa: “O popo e lua o le a faaaoga e fafaga ai a’u moa ae o le $100 piliona o le a tuuina atu mo atiina a’e a le malo.” Manaia tele! E magafagafa le tamaloa i mea uma lava. E o’o lava i moa.
Faapea tamaiti laiti ofu masaesae o loo aisi i luga o ala tetele o Apia i aso uma ae le o i a’oga?
A faapefea ia tamaitai matutua o loo faalavelave i tagata i nofoaga uma ma aisi mo se tupe e fafaga ai o latou aiga? Ma e peiseai o le faavalevalea mata’utia lea o loo matou talanoa atu ai iinei e le o toe lava lea e avea ma mea faatiga ulu, o talosaga e fitu e faasino i le faiga-palota lautele o loo loma-o lea ua i totonu o le faamasinoga.
O le lisi la o nei mea ua matua uiga ese lava.
Ma o loot u-mati’e ai lava-mate mai la e outou-e le ese mai lea i le palemia o loo vaaia le malo, o Tuilaepa, o le Itumalo o Lepa, o lona nofoa lea ua lu’i e Tuula Kiliri Tuitui-e le o iloa e le to’atele o tagata.
O isi o:
GAGAIFOMAUGA Nu. 3 -
• Fofoga Fetalai o le Palemene o Laauli Polataivao Leuatea o loo tauva ma Faaulusau Rosa Duffy
•LOTOFAGA -
Minisita o Faamasinoga ma Pulega Tau le Faamasinoga, o Fiame Naomi Mataafa, ma Fiaola Iosua Lole.
•VAIMAUAGA SASA’E -
Minisita o le Kapeneta o Tuisugaletaua Sofara Aveau ma le Sui Komesina o le Ofisa o Faiga Palota ma Fuatimau Maumea Leniu.
•PALAULI LE FALEFA -
Faumuina Tiatia Liuga ma Tagaloa Dr. Pita Alailima
• ALEIPATA ITUPA I LUGA -
Amituanai Fagaivalu Samu ma Alii ma Faipule o Lalomanu e faasaga ia Leo’o Dr. John Adams
• ANOAMA’A SISIFO -
Leota Seiuli Seufata ma Alii ma Faipule of Solosolo e faasaga ia Leota Leuluaialii Ale ma le Sui Komesina o Faiga-Palota.
I le taimi nei la-se’i o tatou vaai.
O Sui Usufono o le Palemene e o latou nofoa ia ua lu’i e aofia ai le nofoa o le palemia, le fofoga fetalai o le palemene i le taimi nei, minisita e to’alua o le kapeneta i le taimi nei, le fofoga fetalai muamua o le palemene, se minisita o le kapeneta lea na faamavae ae ua le iloa lava le mafuaga na toe tuuin atu ia te ia le isi tofi faa-Minisita, ma e o’o ane i le faaiuga, na te lei tuua lava le kapeneta poo le palemene.
A tatou mafaufau la i nei mea, e aliali mai e faapea o le Palemia o Tuilaepa Sailele Malielegaoi, o ia lea na faia se fuafuaga uiga ese ma le le talafeagai ai mo soo se mafuaga lea tatou te naunau e fia iloa.
Ae poo le a lava- e tusa ai ma latou vaai- e le tatau ona tatou popole tele i ai. Pau lava o le mea e tatau ona ia faia o le toe fai lea o lea togafiti tuai na faaaoga e le H.R.P.P. – i lalo o lana ta’ita’iga e manumalo ai i na faiga-palota i le Anoama’a –i le sefulu ma le lima tausaga talu ai.
O se togafiti tuai uiga ese i lena taimi ma e leai se mafuaga tatau e faapea ai e le mafai ona toe faaauau ina ia maua mai ai ni taunuuga uiga ese-e faafiafiaina ai le mafaufau i aso nei. Ia, afai la ua galo ia te oe lea tulaga pe atonu e te lei i ai i lea taimi, tuu mai la ou te ta’u atu ia te outou le mea na tupu.
O le taimi tonu lea na savali ese ai se taga tupe mai se ofisa o le malo i luga o le Ala i luga o le Sami-ona faaauau atu ai lava lea i le nofoaga autu o le HRPP i Mulinuu.
Sa matua manino mai na tuuina atu ni faatonuga i lea nofoaga,ma mai le nofoaga-na aga’i atu ai lona ala i le Anoama’a i le itu i sasa’e lea na fai ai faiga-palota laiti i lea taeao. Ma ina ua taunuu atu i se tasi itu-o tupe uma lava mai lea tagata na mafai ona o’o atu i lima o tagata palota ia sa laina e aga’i atu if ale palota..
O le taunuuga- na manumalo le sui tauva o le H.R.P.P i le faiga palota.. I le taimi nei la-o lea faiga o se matua togafiti poto ma sa matou matua fiafia ona ua mafai ona matou tusia se tala e uiga i lea faiga ma lomia faasalalau i totonu o le Samoa Observer.
Ae peitai, e lei umi lava ona aliali atu lea tala, sa matu le fiafia Tuilaepa ma ua matua ita lava, ma o lea na ia molia ai le pepa mo le tau faaleaga ma na sailia ai se aofaiga tele o tupe i mea na faaleagaina.
Ae peitai, i lena taimi-sa tupu ai foi se isi mea-poo le a lava lea mea na tupu- e lei faailoa maia ia i matou-ma ona pau le mea na matou iloa o le tagi faale-tulafono a Tuilaepa ua faataatia ma e o’o ane i le faaiuga ua nimo..
Ae mo lana tagi e faasaga i le Itu Agai lea o loo ona sailia ai se $100 piliona ma ni popo se lua mo mea ua faaleagaina, matou te le i loa foi pe faapefea ona tino mai lea fuafuaga.
Ae poo le a lava, o fesili matou te mautinoa lelei o loo i manatu o tagata uma i lenei aso e faapea: O ai o i ai sana $100 piliona? E le tautau ‘ea ona ia toe fesuia’i fuainumera i le 100 piliona popo ma se $2? A tatou mafaufau i lea tulaga, o ia fuainumera atonu o le a talafeagai pe a fua i le tulaga faaletonu o le tamaoaiga o le atunuu i aso nei i lalo o lana ta’ita’iga
I se tasi faaupuga, a aunoa ma se fesoasoani, ua leva ona goto uga Samoa i le Vasa Pasefika i le tele o tausaga ua mavae.
Faailoa mai outou finagalo.