Fa’amalosi’au le malo i Alii ma Faipule

By Ilia L Likou 26 January 2018, 12:00AM

O le  iloa ai o le la’au o le mariuana i totonu o le atunu’u e matuai tapu lava.

O lea le saunoaga a le Alii Palemia, Afioga Tuilaepa Sa’ilele Malielegaoi i le  atunuu.

“O au ou ke saofai le fogo o  guu e makua kapu mea gei, o le mea e maua mai ai se kaule’ale’a po o le makai e sala oki koe lipoki mai ofisa leoleo,” lana saunoaga i le taimi ma le autusitala.

“O le mea lea e kakau ai pea oga ave le faamalosiau alii ma faipule ia lototetele ma fa’atino gaioiga  gei ae le gata i lea o matafaioi o le au failotu, le laugaina pea e kuu ia gei mea e leai se mea e maua ai se maguia.

“E ogo oo aku le olaga faavevesi ma le fasioki kagaka, ma e lelei oga malamalama i ai le veag ga savavali.

“Ua uma ga faavevesi o fagua ae lea ua agai e kakala maliuaga e kufa fua i fagau, a ela ai le vaai o kaikai o le akuguu e vevesi ai le akuguu.

“Mea lea e kau o le poko fou!

Talu ai, ma maua aise taule’ale’a mai Amerika ni mariuana i le malae va’alele ma ua toe fo’i nei i lona atunu’u.

O le aso 8 o Ianuari na malaga mai ai Samoa nei Jayden Robert Harden lea na molia.

Na molia o ia i le umia ai o fuala’au fa’asaina, ae sa fofogaina i luma e le fa’amasinoga e lana loia ma ta’ua vaega nei e aoga mo lona soifua maloloina.

Na fa’ailoa foi e lana loia i a Lefau Schuster olo’o i ai ripoti a le falema’i e fa’amaonia ai lona gasegase e mana’omia ai  le fa’aaogaina o le mariuana.

E fa’atatau lava i ripoti talu ai na fa’ailoa ai  e Unasa Iuni Sapolu se mataupu e fa’apea e tatau ona taliaina ma fa’atagaina i Samoa nei le fa’aaogaina ai o le mariuana.

Na fa’ailoa e Unasa o le a tele se tupe a le malo e mafai ona maua mai ai le taimi lenei, ona o lenei la’au fa’asaina e pei ona ua i ai nei e tele se aoga mo togafitiga ae le gata i lea o le a tu’u fa’aitiitia i latou o  nofo sala i le falepuipui ma e tele se tupe o le atunu’u e mafai ona fa’asaoina mai ai.

Na te’ena e le Ali’i Palemia i a Tuilaepa Sa’ilele Malielegaoi lea vala’au ina fa’ataga le fa’aaogaina o mariuana i totonu o le atunu’u.

Na ia ta’ua i le Polokamalame ma le Au Tusitala e le mafai ona tupu lea tulaga.

“Ia o le tele o atunu’u e latou te te’ena lea tulaga ona o ‘a’afiaga  e ono ‘o’o i ai pe a fa’aaogaina lea la’au,” Tuilaepa.

“O le itu fo’i lea e mafua ai ona fa’asa le aumaia o aisa e pei ona iloa ai le atunu’u aua ua tatou iloa uma le tele o le ‘a’afiaga o le fanau iti e ono tula’i mai ai.

“Ma e tele lava nisi o vaega ogaoga e tula’i mai pea fa’atagaina vaega nei, ma o se itu e ao ona silasila lelei i ai i le taimi lenei.

Na ia ta’ua e le’o o’o se manatu fa’apea i le malo i le ono tula’i mai ai o lea tulaga.

“E pei o lea lava le tulaga o lo’o ua silasila i ai, ma e le tupu mai lea tulaga i lo’u iloa i ai.

Ae o le  saunoaga a Unasa Sapolu o lea faiga o le a fa’aitiitia ai i latou o lo’o nofosala i le falepuipui aemaise ai o le tele o le fesoasoani o lenei la’au mo le mamalu o le atunu’u i togafitiga.

Aepeita’i o le saunoaga a le Palemia na ia fa’ailoa e le se tulaga lelei lea manatu ua fa’atuina e Unasa aemaise o lea fa’atoa uma atu le Savali o le Filemu lea na o latou fa’atauanauina ai le le tatau ai lea ona lisiina o fanua fa’aleaganu’u.

I lea aso o lea savali tele e latalata i le 300 i latou na  auai i le Savali o le Filemu  ma o se fa’ailo ae o se fa’amanatu i le atunu’u ina ia taofi mau i fanua fa’aleaganu’u.

O lea solo tele na amata mai Vaisigano aga’i atu le Maota Fono o lo’o ua toe fausiaina nei Mulinu’u ma ma na ta’iata’ia mai e Unasa Iuni Sapolu, se tasi o sui tuai o le Palemene,  Leota Su’atele ma Papali’i Titiuatoa Malietoa ma le to’atele lava o tamali’i ma le au faitofā o le atunu’u sa auai.

Na saunoa ai Unasa Iuni Sapolu e fa’apea o le to’atele e le’o iloa le ogaoga ai o lea tulaga e le gata i le taimi lenei ae o le aga’i atu le lumana’i.

O le talitonuga afai e lesitalaina nei fanua faaleaganuu i lalo o se tagata e toatasi sa’o, o le tagata lea o le a pulea toatasi nei fanua ae o le a le toe iai se aia tatau a le aiga potopoto atoa.

E le gata i lea o le talitonuga i le  Tulafono  Fou o le LTRA 2008 lea e faamalosia ai le lesitalaina o fanua faaleaganuu i lalo o le suafa o se Sa’o o le Aiga po o le igoa foi o se tagata e toatasi e fai se ogaoga e ono atu ai le atunu’u pe afai ae fa’aauau pea e tusa ai ma ripoti.

“E matua’i manino lava le tu’uina atu o  fanua mo faiga nei , ma o le talitonuga e le sefe a tatou fanua fa’aleaganu’u. 

“E pei ona fa’ailoa atu muamua pe timu pe la,e alu lava le solo aua le silafia ai e le to’atele o nai o tatou tagata le tulaga o le a o’o i ai nei faiga.

“O le itu mautinoa o le taimi lava e o ese atu ai ma tatou a tatou fanau, o le a leai ai fo’i ma se fa’asamoa e pei ona sa ola ma soifua mai ai nai o tatou tagata.

“O le itu taua lea  o le solo i lenei taeao, ina ia silafia lelei e o tatou tagata le ogaoga o le tulaga e ono atu ai Samoa pe afai ae lusi atu a tatou fanau fa’aleaganu’u.

O malu o le malo na o latou ta’ita’ia le savali o le filemu.

I nisi o ripoti i nisi o lomiga e fa’atatau lava i le tulafono lenei na  faauigaina ai le tulafono ele tamaitai Loia ia Unasa Iuni Sapolu, lea ua afua ai ona ia lagolagoina ma taulamua ile tapenaga ole savali filemu i Samoa. Ole tulafono lea ma lona teuteuga, oloo agavaa ai fanua tau Samoa ona lisi atu ise faipisinisi mai fafo i lalo oni tuutuuga faamaliega.

Peitai na faalauaitele mai le talanoa ale alii Loia Sili ale Malo, Lemalu Herman Retzlaff ile mataupu lava lea e tasi, tau ile tulafono oloo faatonutonu ai fanua umia saoloto ma le tulafono oloo faatonutonu ai fanua tau Samoa poo fanua faaleaganuu.

“E lē o lamatia faaletulafono fanua faaleaganuu o Samoa, pe iai foi sona aafiaga faaletulafono mai tulafono oloo faatonutonu ai fanua umia saoloto.

Na talanoa le Loia Sili, e leai se tulaga o aafia ai fua fanua faaleaganuu i lalo o tulafono o fanua umia saoloto.

Ua ia ta’utino e oo mai nei e leai se tulafono o mafai ai ona faaliliu se fanua faaleaganuu ise fanua umia saoloto, auā e lē mafai ona faia lena tulaga faaletulafono.

O le tulafono lava ia o fanua 2008, e mo fanua umia saoloto, auā oloo iai lava le puipuiga o fanua faaleaganuu i lalo ole faavae o Samoa.

I lana faamatalaga faalauaitele lava lea ile gagana Peretania: Ole tulafono lena na faia mo le faamaninoina o fanua umia saoloto ma lo latou puipuiga, e pei ona ta’ua ile Vaega 9(4) ma le (5) ole LTRA Land and Title Registered Act. Oloo faasā mai ai ona faatau pe suia le tagata e ona le fanua faaleaganuu. Ile tulafono 102 i totonu ole Faavae o Samoa, ile Vaega 9 oloo faapea mai:

E lē mafai ona faatau ese fanua faaleaganuu.

O lona uiga e lē mafai e se tasi ona faia se suiga i eleele faaleaganuu, i soo se mafuaaga, e pei ole faatau ese, fai ai se mokesi, pe avea ose meatotino e totogi ai se aitalafu a soo se tagata, poo se isi foi ua maliu ae oloo iai ana aitalafu.

Na ta’ua foi ele Loia Sili, oloo iai le Tulafono e puipuia ai aiga, e iai o latou fanua faaleaganuu. Ole tulafono lena e agavaa ai tauaiga, e lei maua se feutanaiga e faatatau i lo latou fanua faaleaganuu ua faalisi atu, ae lei iai so latou maliega autasi. E lagolagoina foi ele Faamasinoga le aiātatau a tauaiga, i lalo ole Vaega 8 ma le 9 ole tulafono CLA 1965.

Peitai afai ose fanua faaleaganuu oloo lisi i lalo ole maliega ale aiga e ana le fanua faaleaganuu lea, ae lē o maua so latou manuia mai lalo ole lisi lea, e iai le latou aiātatau i lalo ole lisi e fesiligia ai itu uma o lea ituaiga lisi. Ae ole tiute foi ole malo, e ala atu ile Matagaluega o Puna’oa Faalenatura ma le Siosiomaga, MNRE Ministry of Natural Resources and Environment, o lona mataituina o lea feutanaiga, ma pule faamalumalu faatasi ai ma le Ofisa ole Loia Sili i maliega nei.

Ile talanoa ale Loia Sili ile pepa o faamatalaga mai lona ofisa, oloo tutusa lava ma paleni foi le tilotilo ale tulafono ile mea e manao ai.

Ole puipuia o fanua ae oloo avatu ma se avanoa mo atinae ole tamaoaiga, ae ole faatupulaia foi o galuega ma tupe maua, e lē gata ile aiga e ana le fanua, ae o tagata lautele.

Peitai e ui o na feuiaiga uma, e tumau lava le igoa ole aiga e ana le fanua faaleaganuu lea, ma aiaiga faaletulafono e puipuia ai. E matuā lē mafai lava ona avea ma fanua e umia saoloto.

O tulaga foi na fesiligia ai le Vaega 32 ma le 33 ole tulafono e lesitala ai fanua 2008, e faatatau tonu lava ile lesitala o fanua umia saoloto, ma oloo faataoto mai lona ia foi aiaiga ile aiātatau ale tagata e ana le fanua umia saoloto.

O na vaega ole tulafono (mo fanua umia saoloto), e leai se mea ole a mafai ai fua ona faaaogā e faaliliu ai fanua faaleaganuu e avea ma fanua umia saoloto.

Ole LTRA 2008, e mo le tagata e ana le fanua umia saoloto, “proprietor” ae ole “land poo le eleele” ile LTRA 2008, e aofia ai fanua uma ma mea o iai e umia saoloto, ae lē o aofia ai fanua faaleaganuu, e lesitala i lalo o lea tulafono, (vagana ai le lesitalaina ole laisene poo le lisi ole fanua umia saoloto.)

O lona uiga ole upu proprietor poo le registered proprietor e pei ona iai i luga ole Vaega 32 ma le 33, e faatatau lea ile tagata e ana ia le fanua, peitai e lē o aofia ai le fanua faaleaganuu. Ole LTRA 2008, e leai sona malosiaga e faia ai se teuteuga pe sui, pe faaopoopo ile Vaega 102 ole tulafono.

Ole Faavae, oloo faamaino mai ai, o tatou fanua faaleaganuu, ma avanoa ole tulafono oloo puipuia ai. Ma e leai se tulaga e atugalu ai fua, ise tulaga lamatia o tatou fanua faaleaganuu, e pei ona saunoa le alii Loia Sili.

By Ilia L Likou 26 January 2018, 12:00AM
Samoa Observer

Upgrade to Premium

Subscribe to
Samoa Observer Online

Enjoy unlimited access to all our articles on any device + free trial to e-Edition. You can cancel anytime.

>