TALA FAASOLOPITO O SAMOA-SIAMANI SAMOA

By Fuimaono Na'oia Fasavalu Touli F. Tupua 29 July 2016, 12:00AM

“E itiiti lava ni lautusi o le Tala Faasolopito o le lalolagi atoa-na vave ona faatauaina, e ui ina itiiti i lona tino mai, ae sa matua atoatoa e tusa ai ma lona tulaga-ma e matua tamaoaiga lava i lesona tau polokiki. O se malo atoa i atunuu ese-sa vave ona maua ma toe mamulu atu mai ia Siamani- i totonu o se auga-tupulaga e tasi.

E ui lava ina o le vaevaeina  o Samoa i le 1900 i le va o Siamani ma Amerika-sa le’i maua ai e Siamani sana teritori tausi faa-kolone muamua; ae o le le faamanuiaina o le ‘Samoa Subsidy Bill, lea na faaulufale mai e Chanellor Pisimaka i le 1879- e aveese ai aia tatau a Goddefroy, ae o se faa-ta’imua lea i faiga faavae tau kolone a Siamani-ma sa faamaonia ai e faapea o le faatinoina atoatoa lea o lea faamoemoe.

O i latou na teena le fesuiaiga o le faiga faavae tau kolone a Siamani-na aliali mai i le luasefulu tausaga mulimuli ane ai o le 19 senituri- ma sa aofia ai mana’o o tagata o le atunuu- ma le tuputupu a’e tau tamaoaiga- lea sa lagolagoina e le agaga fou o le loto atunuu, faalauteleina o gaoioiga a vaa-tau ma le lalolagi atoa-ina ua mavae feeseeseaiga ia na soso’o ai ma le faaeaina o Kaisala Viliamu II.

O Dr. Wilhelm Solofa na siitia lona tulaga ma avea ai ma Kovana i le aso 1 o Mati 1900-ma o lea na ia sisi ai le Fu’a a Siamani i Mulinuu-lea o loo vaaia ai pea le nofoaga o lea Fu’a na fau i ma’a. Sa faaauau pea ona avea o ia ma Kovana se’ia aulia le 1910-ina ua suitulaga ia te ia le Faamasino Sili, o Dr. Erich Shultz.

O uiga tausaafia o Solofa i le atunuu ua avea ma kolone -na faaalia i fuaitau nei-“O se faiga lelei faa-kolone, e le faapea ua na o le faaaogaina o ia atunuu e tusa ai ma mana’oga o latou atunuu, ae faapea foi le galulue faatasi i se galuega tele-lea e faaleleia ai tagata-ina ia tuuina atu o latou loto e faatino ai mea lelei mo tagata o ia teritori-le galuega tau le aoaoina o i latou faale-agaga ma le soifuaga ta’ito’atasi, faatasi ai ma le faia o ni aiaiga mo latou atiina a’e tau le tamaoaiga- faapea foi ma le lagolago mai- ina ia ‘ausia ai se tulaga maualuga-tau le atiina a’e faale-tagata.

O se tasi o sauniga taualoa muamua- ina ua mae’a ona avea Samoa ma kolone o Siamani-o le tatalaina lea o ma’a faamanatu e Solofa, ia na foa’i mai e Vaatau a Peretania ma Amerika- mo seila ia na maliliu i Fagalii i le 1899-i le faagasologa o le taua mulimuli a tagata o le atunuu- ma le taua ma malo o le lalolagi. O lea ma’a faamanatu na faatu e latalata i le Maota o le Peresetene i Mulinuu ma ua faaalia ai le faaleleiga ma le faiga-uo i le va o malo tetele. O loo tumau pea lea ma’a faamanatu-ae peiseai ua lafoa’ina ma ua i se tulaga leaga.

Na fautuaina le Malo Tele e Tamalii o le Atunuu ma le Fono a le Atunuu- ma sa faamaonia ai loa lava le taofia loa- o le toe faatauina atu o eleele o le atunuu e Papalagi ia o loo nofoia fafo ane o le “Eleele Sa” i Apia.  E itiiti se fesoasoani na maua e Siamani Samoa, ae o le Malo Tele mai le 1900 i le 1907-na ia maua se tupe faasili e matua tele-lea na toe faafo’i atu i le pulega tu-totonu.

E o’o mai i le 1914, o le 50% o oloa auina atu i fafo a le kolone-sa auina atu i Siamani, 40% i Ausetalia ma le 5% i le Iunaite Setete, ae auina atu e Ausetaralasia le 60% o ana oloa auina atu i fafo-faatusatusa i le 15% mai Siamani. E o’o mai i le 1914, e 2,200 tagata Saina ua i totonu o Siamani Samoa, ae o le faitau aofa’i o Papalagi-sa le mafai lava ona sili atu i le 600, ma i le 1905-o le aofai atoa o tagata Papalagi i totonu o Upolu-sa na o le 340, o le 56% o tagata Siamani, 26% o tagata Peretania ma le 11% o tagata Amerika.

Sa popole le pulega a Siamani i le siitia o le o mai sa’oloto ma le nofoia o Samoa e tagata Saina. O le pogai lea na faavaeina ai se Ofisa o le Konesula o Saina i Apia i le 1910, ma maua ai se maliega i le 1913- e faataga ai le toe aumai o tagata- e ala i le faaleleia o totogi o tagata faigaluega, mea’ai ma fuafuaga tau le lisiina o fanua. O Pisinisi sa faafoe e tagata Saina matutua ua nonofo iinei, e aofia ai Ah Sue, Ah Mu ma Ah Soon-ia na afaina i se afi-ae le’i leva ae toe tulai mai ia pisinisi i le ala i Taufusi ma Saleufi.

O le Fanua Tanu o Saina i Talimatau, le Fale Tamea o Leung Wai, le fale muamua na fausia i le sima i totonu o Samoa, na fausia i le 1920 ma e foliga mai o le faaauauina lea o le tofi tau le fausia o fale o Saina I Apia. Na fausia e Harry Moors se fale uiga ese tau fefaatauaiga/ma faamautu i ai i le itu i sasa’e o le Vai i Vaisigano i le 1906- i le tulimanu lea o le ala i sasa’e-lea na fausia e Mr. A.Kenison ma faatau atu ia Burns Philp i le 1913. Na fau e Nelson & Son se fale laupapa fou fogafale-lua i le 1909 i lona nofoaga tuai i le itu i sisifo o le Central Hotel.

O le 1910 na faatino ai e Mr Fabrisius & Moore ni faaopoopoga tetele i fale o a la pisinisi sa i ai ma o le 1912 na fau ai e le DH & PG se fale faaopoopo i Sogi ma o le 1914 na fau ai e Mr Huch se faleoloa fou e faafeagai ma le Central Hotel.

By Fuimaono Na'oia Fasavalu Touli F. Tupua 29 July 2016, 12:00AM
Samoa Observer

Upgrade to Premium

Subscribe to
Samoa Observer Online

Enjoy unlimited access to all our articles on any device + free trial to e-Edition. You can cancel anytime.

>