O LE TALA FAASOLOPITO O SIAMANI SAMOA

31 July 2016, 12:00AM

O le 1902 na fausia ai se Falema’i Faa-Europa- e uiga ese lona fausaga i Motootua. O lea Falema’i sa mafai ona fai- ona o le agalelei o Gustav Kunst-lea sa avea mulimuli ane ma pule o “Vailima.”  O le Fale Faamasino matagofie o Apia- na fausia i le 1903 e kamuta a le Malo-i se laueleele sa avanoa- e faafesaga’i lelei ma le fale tuai  o le malo i Apia.

Na toe faaopoopo le fausaga o lea fale i le 1907 e tusa ai ma se ata na tusia e Albert Schaafhausen, o le Tusiata lea o Fale a le Malo-ina ua tala i lalo le Ofisa tuai o le Malo i Matafele -ma si’i atu i se isi nofoaga. O le Fale Vaai Fetu i le Penisula i Mulinuu- na faavaeina i le 1903 mo le mata’ituina o suiga o le Tau, Fetu, Mafui’e ma Galu Lolo. O lea Fale sa faaigoa o le “Gauss House”-na fausia i le 1912 faatasi ai ma le vaega e vaaia le Tau-lona ofisa ma le potu o suesuega, ia na fausia i le 1914.

O le fausia o le Falepuipui fou i Vaimea i le 1903 -faaopoopo i ai ma le fausia o ala laupapa i Mulivae ma Vaisigano-na faatino i le 1903 ma le 1907. O le fausia o le Maketi poo le Market Hall i le 1904-na mafai ona faatino ona o le fesoasoani a Gustav Kunst. O le faavaeina o Falea’oga fou e lua o le Malo mo tamaiti Papalagi i Leifiifi, ma le fale e tasi mo tamaiti a’oga Samoa i Malifa-na faatino i le 1905 ma le 1907.

O le amataga o le fausia o Telefoni na faatino i le 1905 ma tatala aloa’ia i le 1906. O le fausia o le Uafu o le Tivoli ma le fale i Mulinuu ma le Ofisa o Mataupu Tau Samoa -na faatino i le 1909. O le fausia o le Fale Faaili ma le lagolago a le atunuu-e faafeagai ma le Falesa i Matafele-na faatino i le 1909, o le fale o le malo na faavae i le 1910-lea sa faaaoga e le Matagaluega o Fanua ma Fuagafanua.

O le sailia o se punāvai tumau mo vaipaipa o Apia na faatino i le 1912. O le faavaeina o se fale uaealesi malosi o le “Telefunken Wireless Sustem” mo fesootaiga ma le lalolagi-na faatino i le 1913.

O le Faapa’iaina o le Kafetale o le Ekalesia Katoliko i Mulivai- na faatino i le 1905. E ui lava la ina vaaia- e le manuia pulega faa-kolone a Siamani-tau le una’ia o se vaega tele tau femalagaiga ma le nofoia o Samoa e tagata mai Siamani, ae sa faaluaina le aofai o tagata Papalagi i le faagasologa o lea vaitaimi-i le pe tusa ma le 600.

O Vailima –le nofoaga o Lopati Lui Sitivenisone, ae sa faatau atu ia Gustav Kunst i le 1899-ma o ia lea na ia toe fausia isi vaega faaopoopo o le fale-ma na matua liua ai foiiga atoa o lea fale-e ala i le faaaogaina o le auaunaga a Peter Paul e avea ma Faufale. Na te le’i nofoia lea fale -ae sa na lisiina atu i le Malo o Siamani -e avea ma Maota o le Kovana ina ua tuana’i le 1905-ae mulimuli ane maua e le malo.

E aliali mai la-o le taimi lava na amata ai pulega faa-kolone, sa nofoia loa e Kovana Solofa se fale i Motootua lea na fausia mo le Faamasino Sili i le 1894, ae avanoa ai le fale i Mulinuu-lea sa faaigoaina o le “Maota o le Peresetene”. Sa nofo Solofa i Mulinuu se’ia o’o ina avea ma Kovana i le 1910-lea na ia se’e atu ai loa i Vailima. Ia manatua la-o le fale tuai o le Malo i Motootua-na si’i atu i Si’usega i le 1907-ma avea ai ma fale o le Aiga o Wetzell-soso’o ai ma Betham-a’o lumana’i ai lona faaaogaina i le taimi nei -e avea ma Fale A’oga a Robert Louis Stevenson.

31 July 2016, 12:00AM
Samoa Observer

Upgrade to Premium

Subscribe to
Samoa Observer Online

Enjoy unlimited access to all our articles on any device + free trial to e-Edition. You can cancel anytime.

>